Posle više od decenije maline u Dragačevu braće domaći berači

Iako berba maline počinje tek za mesec i po dana, deo ovogodišnjeg roda obrao je aprilski mraz, a drugi deo obraće domaći berači.

Štete koje je mraz naneo malinjacima najvidljivije su u ravničarskim predelima dragačevskog kraja, pa će mnogi proizvođači crvenog zlata poput Dragoslava Markovića imati znatno niže prinose.

– Ove godine više od pola roda neće biti, za razliku od prošlih godina kada je bilo oko četiri tone. Već je gotovo, sada je kraj maja, a maline se beru polovinom juna – rekao je Marković.

Mraz nije zaobišao ni malinjake u brdsko-planinskim krajevima, što će se prema recima Sava Dobrosavljevića iz dragačevskog sela Kotraza odraziti na nešto manje prinose, ali ne i na kvalitet roda.

– U globalu će biti negde 50% manji rod na teritoriji cele Srbije. Prema proceni koju sam radio sa svojim zaštitarom kod mene će biti nekih 30% roda manje, a prošle godine sam u proseku imao 20 tona po hektaru – rekao je Dobrosavljević.

Nedostatak sezonskih radnika višegodišnji je problem srpskih malinara koji je ove godine usled pandemije još vidljiviji, pa će inostrani berači u malinjacima Dobrosavljevica izostati.

– Kod mene su poslednjih deset, dvanaest godina brali Rumuni, išao sam po njih svojim prevozom i plaćao ih 25 EUR, plus hrana i piće. Ove godine će naši radnici biti prisutni, plataću im istu cenu i očekujem da će biti približno kao Rumuni što se tiče učinka. Ove godine dolazak Rumuna mi se nikako ne bi isplatio, s obzirom da bih pored troškova puta, morao da platim 9.000 dinara po jednom PCR testu – rekao je Dobrosavljević.

Nakon više od jedne decenije dragačevske maline obraće sezonski radnici, koji će za nešto više od mesec i po dana moći da zarade i do 100.000 dinara.

Izvor: Glas zapadne Srbije

razvojnifv.png

RAZNO

Pregled povrća u skladištima

U decembru je poželjan pregled uskladištenog povrća (krompir, luk i dr.) kao i uklanjanje plodova sa simptomima truleži. U povrtnjacima

Zašto su mušmula i drenjina plodovi izuzetne vrednosti

Mušmula se u tradicionalnoj ishrani koristi za pravljenje džemova, rakija, kompota i sirupa. Stručna literatura ističe njenu sposobnost da povoljno

Tajne uspešne setve šargarepe

U vreme kada se sve više ljudi okreće proizvodnji povrća u kućnim baštama, šargarepa ostaje jedna od najčešće gajenih kultura.

Ankini keksići

Ne znamo ko je Anka, ali su keksići koji su po njoj dobili ime odlični. Brzo ih možete napraviti, a

Zašto je poleganje rasada najopasnija bolest?

Predstavlja najopasniju bolest tokom proizvodnje rasada. Bolest se ispoljava na mladim, tek izniklim biljkama u toplim lejama, kada, kako ime