Potrebne subvencije za ugradnju zaštitnih ramova na traktore

Nebezbedna i neoprezna vožnja – razlozi su zbog kojih u Srbiji godišnje smrtno strada između 30 i 40 traktorista. Ovo je znatno manje u odnosu na 1997. godinu kada je taj broj bio čak 119. Ipak, i dalje je reč o velikom broju tragedija sa fatalnim ishodom, čulo se na Okruglom stolu pod nazivom „Bezbedan traktor“ koji je održana na 88. Međunarodnom poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu u organizaciji Agencije za bezbednost saobraćaja i Poslovnog udruženja uvoznika i izvoznika poljoprivredne mehanizacije.

 Kako je rekao Duško Pešić v.d. direktora Agencije za bezbednost saobraćaja, traktoristi najviše stradaju van puteva, na njivama i u šumama i to najčešće usled prevrtanja traktora.

-Još 2013. godine uveli smo sistem za ispitivanje ramova i kabina na traktorima . Do sada ih je ugradilo svega 597 vlasnika traktora. Oko 150.00 traktora nema tu vrstu zaštite, rekao je Pešić.

-Ovim poražavajućim brojkama plaćamo preskup ceh starosti mehanizacije, stav je Marka Stojanovića, generalnog sekretara Poslovnog udruženja uvoznika i izvoznika poljoprivredne mehanizacije.

A stručnjaci novosadskog Poljoprivrednog fakulteta i Mašinskog fakulteta u Beogradu konstruisali su univerzalni zaštitni ram koji odgovara većini modela traktora. Ovaj ram, sa svim pratećim troškovima, u proseku košta 40.000 dinara. Verovatno je cena jedan od ključnih razloga što za njegovu ugradnju nema većeg interesovanja, čulo se na Okruglom stolu „Bezbedan traktor“.

Kako je tom prilikom rečeno, rešenje se traži u subvencionisanju troškova, odnosno besplatnoj ugradnji. Ovo podržavaju ministarstva unutrašnjih poslova i poljoprivrede kao i PU uvoznika i izvoznika poljoprivredne mehanizacije. Čula se i računica koliko bi koštala ugradnja zaštitnih ramova na nivou Srbije. Kako je rekao Duško Pešić, za ove namene trebalo bi izdvojiti 18 miliona evra.

Tekst i foto: Jasna Bajšanski

razvojnifv.png

RAZNO

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra

Lažne bukovače gorke i žilave

Gljive iz roda Crepidotus su prvenstveno saprotrofne, što znači da se hrane razlaganjem mrtve organske materije. Često ih možemo videti