Potrošnja hleba u Srbiji u stalnom padu

Prema podacima ”Žitounije” potrošnja ove namirnice po stanovniku u Srbiji smanjena je za 33 odsto u poslednjih 13 godina

Potrošnja hleba u Srbiji poslednjih godina je u stalnom padu što se održava i na celokupan mlinarski sektor, objavilo je udruženje ”Žitounija”.  To potvrđuju i podaci Republičkog zavoda za statistiku.

Prema zvaničnoj statistici, godišnja prosečna potrošnja, po članu domaćinstva, 2006. iznosila je 101,5 kilograma hleba i peciva zajedno, dok je 2019. bila 66,7 kilograma. Podaci su dobijeni na osnovu Ankete o potrošnji domaćinstva u Srbiji.

– Svedoci smo da je posle žetve pšenice roda 2020. došlo do velikog pada tražnje na tržištu brašna, kako na domaćem, tako i na stranom. Uzroci su kratkoročni, ali naslućuje se i dugoročno izražen trend gubitka dela oba tržišta – ističu u ”Žitouniji”.

Napominju da neke od osnovnih razloga treba potražiti u broju mlinova i pekara u Srbiji. Iako se broj aktivnih mlinova u Srbiji smanjuje (od 2010. do 2014. na tržištu brašna bilo je aktivno 318 subjekata, velikom većinom mlinova), i dalje se konstatuje da u Srbiji postoji preveliki broj mlinova odnosno mlinskih kapaciteta.

Prema analizi ”Žitounije”, u Srbiji se godišnje proizvede oko 800.000 tona brašna za ljudsku upotrebu. Za proizvodnju hleba potroši se oko 335.000 tona, dok pekari za izradu peciva utroše oko 51.000 tona brašna. Domaćinstva upotrebe 158.000 tona, proizvođači testenine 27.000, a konditorska industrija kupi 62.000 tona brašna.

– Potrošnja brašna za hleb je u stalnom padu, što je posledica više faktora. Pecivo smo isključili, jer je tu zabeležen blagi rast – kažu u tom udruženju. Njihovi podaci, zasnovani na statistici, pokazuju da je potrošnja hleba u Srbiji, po stanovniku, za 13 godina smanjena za oko 33 odsto. Sa 91,5 na 60,4 kilograma – od 2006. do 2018. godine.

– U tom periodu potrošnja brašna za proizvodnju hleba pala je oko 125.000 tona – ističu u ”Žitouniji”. Ipak, napominju da na pad udela brašna za proizvodnju vekni, osim već pomenutog pada potrošnje po stanovniku, utiče i manji ukupan broj stanovnika.

Inače, na stanje u mlinarskom sektoru utiče i pad izvoza brašna, uglavnom u države bivše Jugoslavije.

Interesantno je napomenuti, dodaju, da Srbija i to posebno region Vojvodine na neki način sve više postaje i sirovinsko područje država koje smatramo nerazvijenijim od nas (BiH, Severna Makedonija..).

– Tako smo u prva četiri meseca ekonomske 2020/21. godine u Severnu Makedoniju izvezli 31.458 tona pšenice a svega 13.192 tone brašna, a u BiH 21.786 tona pšenice i 11.475 tona brašna. Na Kosovu je prodato  25.136 tona pšenice i samo 1.767 tona brašna – napominju u Udruženju ”Žitounija”.

Izvor: Politika

razvojnifv.png

RAZNO

Salata od čičoke

Priprema se od 3-4 čičoke, dve šargarepe, jednog praziluka, a dodaju se morska so, maslinovo ulje i jabukovo sirće. Skuvajte

Kako i čime da uklonite dosadne puževe iz povrtnjaka

U zaštićenom prostoru salatom se hrane i štetni insekti ali i puževi. Najčešći su puževi golaći. Telo im je izduženo

Jeste li znali da je korijander čistač otrova i teških metala?

Korijander (Coriandrum sativum) je biljka neobičnog izgleda i još neobičnijeg mirisa koji podseća na trag ozloglašene smrdibube. Kod nas se

Strateški proizvod traži strateške poteze

OBLAČINSKA VIŠNJA NAŠA IZVOZNA UZDANICA Oblačinska višnja je strateški poljoprivredni proizvod i privredno veoma značajna za našu zemlju. Poslednjih godina

Tatlije – jednostavne, a mirišu na bakin zagrljaj

U vremena kada je jelo više zavisilo od umešnosti domaćice nego od sastojaka (jer mnogo  toga nije ni bilo), kolači

Sve što treba da znate o uzgoju salate: temperatura, đubrenje i najbolji predusevi

Salata je biljka dugog dana, ne zahteva veliku toplotu. Klija pri minimalnoj temperaturi od 2-3 ºS, a optimalna je 18