Povratak starih sorti paradajza

Od prvobitnog korova do cenjene namirnice paradajz je prešao dug put. Stvorene su mnoge sorte i hibridi širom sveta, a danas se u Srbiji vodi prava borba za očuvanje starih sorti, za koje važi pravilo da rađaju neponovljivo ukusne i nutritivno dragocene plodove.

Povratak starih sorti nije samo nostalgična emocija, već i očuvanje biološkog nasleđa i zdravlja ljudi i prirode, jer su otporne i gaje se bez upotrebe pesticida i deherbicida.

Jabučar

  Kažu da je bez premca, ne samo zato što je domaći, već i zbog odličnog ukusa i arome i zato što ima idealan odnos šećera i kiselina. Ima dosta suve materije, sladak je i lako se ljušti, te je dobar za zimnicu. Džinovski jabučar rodi oko 12 kilograma po struku. Rađa u grozdovima, a jedan plod u proseku je težak oko 150 grama. Cena mu je za 30 do 50 posto viša od cene hibridnog paradajza i pogodan je za organski uzgoj.

Šljivar

 Ovo je naša vrsta čerija, danas veoma retka, imaju je tek pojedinci. Šljivar je ukusan i pikantan, veoma je rodan i odličan za pripremanje sosa i za flaširanje. Pre jednog veka i više na našim prostorima nije postojao drugi paradajz, jer su se jabučar, pomoravac i ostale krupnije sorte, pojavili tek kasnije. Plod mu je jajast, u obliku šljive, dužine 4 do 6 centimetara, crvene boje. Izuzetno je sladak, nije zahtevan što se tiče zemljišta, prilično je otporan na bolesti, obilno rađa i biljka je prepuna plodova koji su u grozdovima kao kod čeri paradajza. Rađa sve do prvih mrazeva. U Italiji gaje sličnu sortu Roma, koja potiče iz Amerike, i plodove koriste uglavnom za pravljenje pelata.

Volovsko srce

  Nazivaju ga još i biftek paradajz. U pitanju je rana sorta, koja sazreva za 80 dana od setve. Volovsko srce važi za našu staru sortu, ali je poznat u celom svetu. Ovaj paradajz srcolikog je izgleda, sočan, intenzivnog mirisa, mesnat je, sa puno komora unutar ploda i nabijenog je mesa. Ima relativno malo soka i umerenu kiselost. Plod može da dostigne težinu od jednog kilograma. Zrenje počinje iznutra, tako da je plod zreo i ukusan, dok spolja izgleda pomalo zeleno. Kada je spolja potpuno crven, već je prezreo. Ako je ubran u pravom trenutku, na hladnom mestu, ali ne u i frižideru jer se tako zaustavlja proces zrenja, može trajati oko nedelju dana. Osim za salatu, odličan je i za punjena jela. Ova se sorta retko uzgaja u komercijalne svrhe, jer nije pogodna za mehaničku berbu i za transport. 

R.D.J.

razvojnifv.png

RAZNO

Salata od čičoke

Priprema se od 3-4 čičoke, dve šargarepe, jednog praziluka, a dodaju se morska so, maslinovo ulje i jabukovo sirće. Skuvajte

Kako i čime da uklonite dosadne puževe iz povrtnjaka

U zaštićenom prostoru salatom se hrane i štetni insekti ali i puževi. Najčešći su puževi golaći. Telo im je izduženo

Jeste li znali da je korijander čistač otrova i teških metala?

Korijander (Coriandrum sativum) je biljka neobičnog izgleda i još neobičnijeg mirisa koji podseća na trag ozloglašene smrdibube. Kod nas se

Strateški proizvod traži strateške poteze

OBLAČINSKA VIŠNJA NAŠA IZVOZNA UZDANICA Oblačinska višnja je strateški poljoprivredni proizvod i privredno veoma značajna za našu zemlju. Poslednjih godina

Tatlije – jednostavne, a mirišu na bakin zagrljaj

U vremena kada je jelo više zavisilo od umešnosti domaćice nego od sastojaka (jer mnogo  toga nije ni bilo), kolači

Sve što treba da znate o uzgoju salate: temperatura, đubrenje i najbolji predusevi

Salata je biljka dugog dana, ne zahteva veliku toplotu. Klija pri minimalnoj temperaturi od 2-3 ºS, a optimalna je 18