PRIPREME ZA PODIZANJE MALINJAKA
Podizanje voćnjaka počinje izborom parcele, voćne vrste i sorte koja će se saditi, pravilnom pripremom zemljišta i nabavkom kvalitetnog i zdravog sadnog materijala. Zbog problema u proizvodnji našeg crvenog zlata, novih malinjaka je sve manje. Podižu ih ugavnom dugogodišnji proizvođači koji su savladali sve tajne ove voćne vrste i to najčešće tako što stare zasade zamenjuju novim, a ne povećavaju površine.
Kako odabrati najbolju parcelu da bi malinjak bio i dugovečan i rodan.
Izbegavati zabarene parcele
Izbor položaja i parcele za sadnju ove voćne vrste je veoma bitan, jer većina proizvođača nema mogućnost navodnjavanja. Zbog toga prednost treba dati parcelama istočne, severo- istočne ili severne ekspozicije, tzv parcelama sa jutarnjim suncem. Takvi položaji su hladniji i vlažniji i više pogoduju malini nego južne, jugo – zapadne i zapadne ekspozicije. Položaje koji su tokom većeg dela dana, a naročito u poslepodnevnim časovima, okrenuti direktnom sunčevom zračenju treba izbegavati, a postavljanje mreža za zasenu na takvim položajima je obavezna mera.
Što se tiče zemljišta, malini pogoduju duboka, plodna, rastresita, propustljiva, slabo kisela ( rH 5,5 do 6,5), koja sadrže 0,20 procenata N, 8, 10 mg P205 i 18 do 20 mg K20 na 100 grama vazdušno suve zemlje. Na plitkom, suvom, slabo plodnom, kamenitom, kiselom i teškom zemljištu ne treba zasnivati malinjak.

Posebno je važno da se izbegne gajenje maline na zemljištu na kojem se zadržava voda zbog njene velike osetljivosti na višak vode u podlozi. Na takvim parcelama, usled nedostatka kiseonika u zemljištu, može doći do sušenja, a i povećana je opasnost od napada plamenjače korena (Phytophthora).
Najveće površine pod zasadima maline nalaze se obično u brdskim krajevima s propusnim ali plićim zemljištem gde se ne zadržava voda, a proizvođačima koji malinjake podižu na zemljištima težeg mehaničkog sastava tj. sa više gline preporuka je da prvo obave podrivanje.
Malina ima velike zahteve prema vodi te pre podizanja zasada treba ispitati mogućnost navodnjavanja, a pažnju valja obratiti i na preduseve. Dobre pretkulture za nju su strna žita i mahunarke, a nisu pogodne krompir, paradajz, jagoda, malina, kupina. Na svežim krčevinama ne treba je saditi. Takve parcele dolaze u obzir tek kada se odmore 3 do 5 godina. Ledine koje nisu dugo razoravane i na kojima se nikada nije gajila malina su dobar izbor, jer je na njima manja mogućnost zaraze korenovog sistema. Prilikom izbora parcele mora se voditi računa o blizini puta, otkupnih mesta, hladnjača kao i o raspoloživoj radnoj snazi, jer ovo voće zahteva dosta ruku za berbu.
Đubrenje u trake smanjuje troškove
Da bi se smanjile količine đubriva, meliorativno đubrenje se može obaviti lokalno, odnosno organska i mineralna đubriva se unose u trake širine 70 do 100 cm gde će biti budući redovi maline. Đubri se posle oranja i tanjiranja, uz obeležavanje redova gde će se razbacati đubrivo. Od organskih đubriva treba koristiti dobro zgoreli goveđi ili ovčiji stajnjak u količini od 2 do 4 kg po dužnom metru pantljike, a kao alternativa stajnjaku može se upotrebiti peletirani pileći stajnjak u količini od 150 do 250 grama po dužnom metru. Formulaciju i količinu NPK đubriva određuju rezultati agrohemijske analize, a i ona se rasturaju u trake koje se odmah freziraju kako bi se hraniva unela u zemljište.
Piše: Dipl. inž. Đorđe Sovilj, PSS služba u Valjevu

20 DŽEPNIH KNJIGA
Pred vama je svih 20 džepnih knjiga iz serijala „Moj voćnjak“, „Moj povrtnjak“, „Moj vinograd“ i „Moje cveće“. Knjige u formatu 16x12cm u punom koloru na 64 strane, lake za korišćenje i uvek pri ruci.
Moj voćnjak će vas upoznati kako da krenete i počnete da formirate svoj zasad, pripremite zemljište, odaberete voćnu vrstu.
Tu su i Jabuka, Višnja, Trešnja, Kruška, Borovnica, Jagoda, Malina, Leska, Šljiva, Kajsija, Ruža, Paradajz, Paprika, Krompir, Krastavac, Grašak, Pasulj, Lukovi i Vinograd.

0691154004
dobrojutro.redakcija@gmail.com