Prerada voća ne traži veliki prostor

Poljoprivredno gazdinstvo Ivana i Šare Keler iz Ade stasava već petu godinu u voćarstvu i treću godinu bavi se i preradom voća.

Proizvode od voća mušterijama nude na raznim manifestacijama, vašarima i pijacama u vojvođanskim mestima, a dodatni prostor i mogućnosti im je pružilo otvaranje preduzetničke radnje.

– Pre godinu dana otvorili smo preduzetničku radnju što je omogućeno po novom sistemu, što znači da imamo neke olakšice za poljoprivredno gazdinstvo, jer sa manje prostorija u odgovarajućim uslovima može da se obavlja prerada voća. Dovoljna je jedna prostorija u sklopu kuće, da se nesmetano dodatno može posvetiti i poslu na preradi poljoprivrednih proizvoda, a mora biti otvorena preduzetnička radnja – kaže Ivan Keler.

Gazdinstvo porodice Keler se uglavnom bavi uzgojem aronije i imaju oko 1.500 žbunova, ali neguju i zasade kupina, malina, oko 400 stabala kajsija i nešto krušaka, šljiva i drugog voća.

– Sav rod voća sami prerađujemo, najviše aronije oko 80 posto, a prerada drugog voća zavisi od sezone do sezone, koliko rodi. Recimo, kajsije ove i prošle godine nisu rodile, pretprošle godine nešto malo. Ove sezone pored toga što je mraz u startu obrao kajsije, svoje je učinila suša, jer od početka juna do sredine avgusta nismo imali kiše, pa je i to uticalo na umanjenje roda. Uslova za navodnjavanje ima, jer smo bušili bunar, pa to malo popravlja situaciju, ali protiv tropskih vrelina ne može da zameni kišu – ukazuje Keler.

Iako su se kao mladi odlučili za bavljenje voćarstvom i preradom voća Ivan i Šara Keler su zadovoljni dosadašnjim učinkom i iskustvom koje još stiču.

– Zadovoljni smo proizvodnjom, preradom, pa i sa prodajom naših proizvoda, a ako sledeća proizvodna godina bude bolja od protekle onda će biti sve u redu. Tržišta za naše proizvode ima. Za sada smo uglavnom orijentisani na područje Vojvodine od Subotice do Novog Sada, gde su naši proizvodi dostupni u prodavnicama zdrave hrane. To je omogućeno od kada smo prošle godine otvorili našu preduzetničku radnju – dodaje Keler.

Porodično gazdinstvo Keler je lane koristilo podsticajna sredstva na konkursu Fondacije „Prosperitati“, što je iskorišćeno za podizanje hladnjače kapaciteta 10 tona, što puno pomaže u skladištenju voća.

– Kao mladi bračni par odlučili smo se da se posvetimo proizvodnji i preradi voća, pa nastojimo da unapređujemo naše gazdinstvo i preduzetničku radnju. Mislim da smo izabrali dobar put za obezbeđenje egzistencije porodice. Vidimo da ima budućnosti u preradi voća i povrća, pa bih preporučio svim mladim koja imaju manja gazdinstva da razmisle i posvete se poljoprivredi. Uz dosta energije ima mogućnosti da se ulaže, radi, zaradi i obezbedi egzistencija. Tržišta ima, jer je potražnja za zdravom hranom iz domaće proizvodnje sve izraženija – uverava Keler.

Izvor: Dnevnik

Foto: Pixabay

razvojnifv.png

RAZNO

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra

Lažne bukovače gorke i žilave

Gljive iz roda Crepidotus su prvenstveno saprotrofne, što znači da se hrane razlaganjem mrtve organske materije. Često ih možemo videti