Ona između ostalog podrazumeva i obaveznu prijavu svake bolesti uginule domaće ili divlje svinje nadležnom veterinaru, postavljanje dezobarijere na ulazu u objekat gde se drže svinje, dok osobe koje su bile u kontaktu sa divljim svinjama moraju dobro oprati i dezinfikovati odeću i obuću.
Pojava afričke kuge svinja u našoj zemlji uznemirila je i uzgajivače ove vrste domaćih životinja i u vranjskom kraju. Robert Širtov, doktor veterinarske medicine u vranjskoj Poljoprivredno savetodavnoj i stručnoj službi, ističe da je ova bolest opasno virusno zarazno oboljenje domaćih i divljih svinja. Nije zoonoza i ne predstavlja opasnost za ljude i druge vrste životinja. Od virusa afričke kuge svinja, za koju ne postoji vakcina kao preventiva, oboljevaju sve kategorije svinja koje posle zaražavanja obavezno uginu. Otuda on daglašava da u suzbijanju ove bolesti primat treba dati preventivi.
“Bolest se širi kontaktom zaraženih sa zdravim svinjama dok divlje svinje predstavljaju veliku opasnost za njeno rasprostranjenje”, podvlači Širtov.

On naglašava da se afrička kuga može širiti i ishranom svinja pomijama u kojima ima kontaminiranih ostataka hrane, kontaminiranom hranom ili vodom, inficiranim krpeljima, odećom i obućom, kontaminiranim predmetima i opremom, prevoznim sredstvima, stajnjakom, leševima uginulih i zaklanih životinja, glodarima i insektima.
Najčešći simptomi ove bolesti, prema njegovim rečima, je gubitak apetita kod životinje, potištenost, povišena telesna temperature koja ide i do 42. Podeoka na Celzijusovoj skali. Na životinjama se javlja i krvarenje po koži, najčešće po ušima, njušci, repu, nogama, stomaku i bočnim strnama trupa. Imaju i krvavi proliv, pobačaje, nesigurnost u hodu, otežano disanje, kašljanje, povraćanje, iznenadno uginuće jedne i više svinja.
“U slučajevima sumnje na ovu bolest, potrebno je da se farmeri odmah obrate veterinarskoj službi koja će preuzeti sve dalje neophodne mere u saradnji sa nadležnom Republičkom veterinarskom inspekcijom.”, kaže Širtov.
Na kraju naglašava da je jedina prava mera zaštite od ove bolesti preventiva koja podrazumeva obaveznu prijavu svake bolesti ili uginule domaće ili divlje svinje nadležnom veterinaru, postavljanje dezobarijere na ulazu u objekat gde se drže svinje, a osobe koje su bile u kontaktu sa divljim svinjama moraju dobro oprati i dezinfikovati odeću i obuću. Farmeri takođe moraju da izbegavaju pašno držanje svinja, da svinje ne hrane pomijama i spreče direktan kontakt sa divljim svinjama.
Tekst i foto: Gordana Nastić