Prstenovanjem se povećava rodnost

Nije retkost, pogotovo u brdsko-planinskim predelima u kojima zemljišta nisu pogodna za uzgoj voćaka, da stara stabla kvalitetnih sorti kruške, bilo da je reč o okućnici ili čitavim voćnjacima, daju slab i nekvalitetan, ili – nikakav rod. Ranije se smatralo da to tako mora da bude, takva su zemljišta, klima i voćari ništa nisu preduzimali da kruškama vrate rodnost. Razvojem nauke, stvaranjem novih sorti došlo se do saznanja da se iz voćnjaka na takvim zemljištima, uz popravke, može ostvariti dobit.

 Zna se da su najčešći uzroci nerodnosti ili slabe rodnosti kruške prvenstveno nepovoljni prirodni činioci kao i loš izbor sorti, nepravilno odabrane sorte oprašivača, preduboka sadnja, preterana bujnost i iznurenost stabala. O tome kako ove greške mogu da se poprave razgovarali smo sa magistrom Nebojšom Mladenovićem, savetodavcem za voćarstvo u PSS službi u Vranju.

Oprašivači se mogu u naknadno posaditi

– Često kruške uopšte ne rađaju ili daju vrlo slab rod zbog nepravilno izabranog zemljišta ili položaja. One redovno rađaju samo ako su zasađene na dubokom i aeriranom tlu, optimalne plodnosti. Ako su za njih odabrane neodgovarajuće parcele, treba raditi na tome da se takvo zemljište  što pre i što bolje popravi. Laka i peskovita zemljišta se popravljaju obilnim đubrenjem stajnjakom, a teška, zbijena i vlažna drenažom,  humifikacijom i eventualno kalcifikacijom.  Da bi se popravka zemljišta obavila pravilno i pravovremeno potrebno je obaviti kontrolu plodnosti i na osnovu rezultata analize, kao i preporuka i saveta, đubrenje obavljati i u periodu vegetacije, i u toku zimskog mirovanja prirodnim i veštačkim đubrivima. Više o ovoj temi pročitajte u nastavku teksta.

You need to be logged in to view the rest of the content. Please . Not a Member? Join Us
razvojnifv.png

RAZNO

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra

Lažne bukovače gorke i žilave

Gljive iz roda Crepidotus su prvenstveno saprotrofne, što znači da se hrane razlaganjem mrtve organske materije. Često ih možemo videti