Rešen problem plovnosti Dunava na sektoru Futog


Zahvaljujući značajnim investicijama Vlade Srbije biće omogućena potpuna plovnost kroz celu dužinu rečnog toka Dunava u Srbiji, istakao je ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Tomislav Momirović  u obilasku izvedenih radova na kritičnom sektoru „Futog“ plovnog puta na Dunavu.

,,Srbija nema more ali ima šesto kilometara Dunava, posle tideset godina konačno smo na putu da omogućimo nesmetanu plovnost na celoj dužini Dunava, od ulaska u Srbiju do izlaska na rumunskoj granici. Ovi radovi finansirani su 15 odsto iz budžeta Republike Srbije i 85 iz grantova IPA fondova, a ukupna investicija je oko deset miliona evra’’ rekao je Momirović.

Ministar Momirović je napomenuo da su naredni koraci u uređivanju plovnosti Dunava vađenje stare nemačke flote kod Prahova i rešavanje problema kod Šaringradske ade, što će omogućiti pun kapacitet plovidbe ovom rekom.

Radovi na sektoru Futog su obuhvatili polaganje 20.000 kvadratnih metara geotekstila na pozicijama na kojima su građeni hidrotehničke građevine, kao i ugradnju 31.000 m³ najkvalitetnijeg sertifikovanog kamena prilikom izgradnje ševrona i neukorenjenog napera. Ovakav sistem obezbeđivanja plovnosti Dunava kod Futoga, izgradnjom hidrotehničkih objekata kao što su ševroni i neukorenjeni naperi, jedinstven je i po tome što je izgrađen uz primenu najviših ekoloških standarda, jer ne ugrožava i čuva biljni i životinjski svet Dunava.

Ovaj projekat je samo delo ukupnog ulaganja Republike Srbije u vodni saobraćaj čija je vrednost skoro pola milijarde evra. S ovim ulaganjima u razvoj luka, plovnih puteva, prevodnica, naprednih IT sistema u plovidbi, Republika Srbija se danas poredi sa Holandijom, Belgijom ili Nemačkom, zemljama koje imaju najveća ulaganja u vodni saobraćaj i u kojima je procenat učešća vodnog transporta u ukupnom transportu preko 25 odsto.

Foto: Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture

razvojnifv.png

RAZNO

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra

Lažne bukovače gorke i žilave

Gljive iz roda Crepidotus su prvenstveno saprotrofne, što znači da se hrane razlaganjem mrtve organske materije. Često ih možemo videti