Šaran skuplji za čak 50 odsto

Počeo je ovogodišnji izlov ribe na šaranskim ribnjacima u Vojvodini. Zbog više cene žitarica koje se koriste u ishrani ribe, novu sezonu je obeležila za 50 odsto viša cena konzumnog šarana u odnosu na lane.

Ribnjak Sutjeska godišnje za ishranu ribe mora da obezbedi dva i po miliona kilograma žitarica, pa im se već prve godine pokazala kao isplativa investicija u kojoj su kupili 500 hektara zemlje i sve proizvedeno sa nje iskoristili za ishranu šarana.

„Cena hrane je prošle godine bila do 18 dinara, a ove godine evo prelazi i 25 dinara po kilogramu. Koncentrat, žitarice, pšenica, ječam i kukuruz i radna snaga prelaze nam finansijski negde oko milion evra“, kaže Dragan Došlo sa ribnjaka Sutjeska.

Rast cena žitarica uslovio je da se poveća i cena šarana. Trenutno je u veleprodaji na ribnjaku 320 dinara za kilogram. U Sutjesci očekuju da će do kraja godine moći da se uklope u ovu kalkulaciju, dok za narednu godinu cena nije izvesna.

„Mi smo ove godine 60 ili 70 posto hrane platili po nižim cenama. Cena pšenice je sada blizu 30 dinara. Ljudi koji proizvode ekstrudiranu hranu su pravili ugovore početkom godine. Cena te hrane će otići 20 do 30 odsto gore, prativši cene komponenti“, navodi Vidak Milošević, direktor ribnjaka Sutjeska.

Analitičari navode da je to samo jedan od problema koji muči domaće ribarstvo.

„U zemlji postoje samo četiri fabrike hrane za ribarstvo. Tu je negde oko 40.000 tona hrane da se proizvodi. I to nije dovoljno. Ribari nemaju podsticaje, jer ja mislim da je bilo deset dinara po kilogramu, ali to nije bilo redovno isplaćivano kao ni svi drugi podsticaji“, kaže Branislav Gulan, ekonomski analitičar.

Na ribnjaku Sutjeska koji ima 850 hektara vodene površine, ove jeseni i zime se spremaju da izlove oko 60 vagona konzumnog šarana. Prvi su na tržište krenuli dvogodišnjaci od 3,2 kilograma težine. Njihov raniji izlov je jedan od načina da se uštedi, pošto tovni ciklus šarana traje obično tri godine.

Izvor: RTS

Foto: Pixabay

razvojnifv.png

RAZNO

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra

Lažne bukovače gorke i žilave

Gljive iz roda Crepidotus su prvenstveno saprotrofne, što znači da se hrane razlaganjem mrtve organske materije. Često ih možemo videti