Sezonci dolaze iz Albanije, čak i iz Mongolije

Rekordna otkupna cena malina dostigla je 430 dinara za kilogram, a pojedine sorte i više od 500 dinara. Na to je uticao pad prinosa, a nema dovoljno ni berača, pa sezonci dolaze iz dalekih zemalja Azije i Afrike.

I dok srpski turisti sve više upoznaju albansko primorje, iz te zemlje u ivanjički kraj prvi put stigli su berači malina. Miro Rajković iz Prilika ima u planu još jednu grupu stranih sezonaca.

-Imao sam dve grupe. Jednu iz Mongolije, koju sam tražio, a drugu iz Albanije. Međutim, u Mongoliji je sada problem s koronom, ne znam koliko će to trajati pošto je kod njih tek sada buknula zaraza. Ako budu mogli, doći će tek petnaestog, a ovi iz Albanije su došli, kaže Miro.

U ariljskom kraju očekivali su 40 berača iz Indije, međutim, zbog kovida, njihov dolazak je otkazan.

Visoka cena maline uticaće na rast površina pod ovim voćem, ali u Srbiji raste potreba za poljoprivredom, pa se planira dolazak jeftine radne snage iz Azije i Afrike.

-I već imaju firme koje uvoze radnu snagu i koje formiraju velike stambene blokove, naročito u Vojvodini, mada je korona to malo odložila, kaže Zoran Radovanović iz stručne grupa Ministarstva poljoprivrede za malinu.

-Mi smo za sve to uredili. Imamo Zakon o angažovanju sezonskih radnika, gde i stranac može uz prijavu Ministarstvu unutrašnjih poslova, nadležnoj Policijskoj upravi, da dobije pravo da radi tokom sezone i da bude potpuno osiguran i penzijski i zdravstveno i da ljudi budu sigurni, oni koji ga angažuju i oni koji rade, kaže Branislav Nedimović, ministar poljoprivrede.

Poljoprivrednici bi, kažu, zbog jezika, mentaliteta, ishrane, radije sezonce iz Srbije ili regiona.

-Ali ako bude potrebe, moraćemo i mi da tražimo strance. Ako nema ko drugi da radi, onda će raditi oni, kaže Branko Đokić, poljoprivrednik iz Brezne.

Albance je u Prilike privukla dnevnica od trideset evra, uz smeštaj i ishranu do završetka berbe. I dok u Srbiji mnogi nezaposleni izbegavaju rad na poljima, iz dalekih delova sveta, zbog troškova puta, sezonci će u Srbiju dolaziti najkraće na šest meseci.

Autor: Predrag Stojković

Izvor: RTS

razvojnifv.png

RAZNO

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra

Lažne bukovače gorke i žilave

Gljive iz roda Crepidotus su prvenstveno saprotrofne, što znači da se hrane razlaganjem mrtve organske materije. Često ih možemo videti