Sezonci dolaze iz Albanije, čak i iz Mongolije

Rekordna otkupna cena malina dostigla je 430 dinara za kilogram, a pojedine sorte i više od 500 dinara. Na to je uticao pad prinosa, a nema dovoljno ni berača, pa sezonci dolaze iz dalekih zemalja Azije i Afrike.

I dok srpski turisti sve više upoznaju albansko primorje, iz te zemlje u ivanjički kraj prvi put stigli su berači malina. Miro Rajković iz Prilika ima u planu još jednu grupu stranih sezonaca.

-Imao sam dve grupe. Jednu iz Mongolije, koju sam tražio, a drugu iz Albanije. Međutim, u Mongoliji je sada problem s koronom, ne znam koliko će to trajati pošto je kod njih tek sada buknula zaraza. Ako budu mogli, doći će tek petnaestog, a ovi iz Albanije su došli, kaže Miro.

U ariljskom kraju očekivali su 40 berača iz Indije, međutim, zbog kovida, njihov dolazak je otkazan.

Visoka cena maline uticaće na rast površina pod ovim voćem, ali u Srbiji raste potreba za poljoprivredom, pa se planira dolazak jeftine radne snage iz Azije i Afrike.

-I već imaju firme koje uvoze radnu snagu i koje formiraju velike stambene blokove, naročito u Vojvodini, mada je korona to malo odložila, kaže Zoran Radovanović iz stručne grupa Ministarstva poljoprivrede za malinu.

-Mi smo za sve to uredili. Imamo Zakon o angažovanju sezonskih radnika, gde i stranac može uz prijavu Ministarstvu unutrašnjih poslova, nadležnoj Policijskoj upravi, da dobije pravo da radi tokom sezone i da bude potpuno osiguran i penzijski i zdravstveno i da ljudi budu sigurni, oni koji ga angažuju i oni koji rade, kaže Branislav Nedimović, ministar poljoprivrede.

Poljoprivrednici bi, kažu, zbog jezika, mentaliteta, ishrane, radije sezonce iz Srbije ili regiona.

-Ali ako bude potrebe, moraćemo i mi da tražimo strance. Ako nema ko drugi da radi, onda će raditi oni, kaže Branko Đokić, poljoprivrednik iz Brezne.

Albance je u Prilike privukla dnevnica od trideset evra, uz smeštaj i ishranu do završetka berbe. I dok u Srbiji mnogi nezaposleni izbegavaju rad na poljima, iz dalekih delova sveta, zbog troškova puta, sezonci će u Srbiju dolaziti najkraće na šest meseci.

Autor: Predrag Stojković

Izvor: RTS

razvojnifv.png

RAZNO

Srpska piramida – biser prirode

U istočnoj Srbiji uzdiže se planina Rtanj. Prepoznatljiva po svom piramidalnom obliku sa najvišim vrhom Šiljak (1565 m). Nalazi se

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra