Trešnjevača je raritetna rakija u Srbiji. Najčešće se proizvodi u godinama kada se trešnje namenjene za svežu potrošnju, zbog oštećenja gradom ili pucanja plodova, ne mogu prodati na tržištu. Međutim, vekovima se peče rakija u pojedinim evropskim zemljama u kojima postoji duga tradicija gajenja trešnje za destilaciju i konzumiranja ove voćne rakije.
Ova rakija je veoma cenjena u Nemačkoj, Francuskoj, Italiji, Švajcarskoj, Austriji, Luksemburgu i njena proizvodnja je uglavnom skoncentrisana u pojedinim regijama ovih država koje se međusobno graniče. U nekim od njih, zahvaljujući specifičnom sortimentu, proizvode se i trešnjevače sa zaštićenim geografskim poreklom. Najpoznatije su dve nemačke trešnjevače, jedna sa Švarcvalda (čuvena Schwarzwälder Kirschwasser) i druga iz Frankonije, poznate voćarske oblasti u Bavarskoj. Na Vogezima, u severoistočnim delovima Francuske, poznata je trešnjevača iz Fužerola. U severoistočnoj Italiji su to četiri trešnjevače poreklom iz Južnog Tirola, Furlanije i Veneta. I u Luksemburgu se proizvodi trešnjevača sa zaštićenim geografskim poreklom.
Kako se peče rakija od trešnje, po čemu se razlikuje od ostalih rakija, pročitaćete u nastavku teksta, ukoliko se pretplatite na naše internet izdanje.