Насловна ТЕМЕ ВОЋЕ Što prija vinogradu, dobro je i orahu

Što prija vinogradu, dobro je i orahu

66

Orah najbolje uspeva u vinogradarskoj zoni. Za početak vegetacije potrebna mu je znatno veća suma temperatura nego većini drugih voćnih vrsta kontinentalne zone. Koren oraha u periodu mirovanja retko trpi oštećenja od mraza, jer deblje žile izdrže -10 °C i niže. Vegetativni pupoljci izdrže od -20 do -32 °C, u zavisnosti od sorte i pripremljenosti za zimsko mirovanje. Pri temperaturama od -25 do -27 izmrzavaju muški cvetni pupoljci i delom vegetativni, a pri -28 do -29 °C letorasti. 2012. godine temperature od -28 do -30 °C uticale su na izmrzavanje srži kod svih sorti oraha u ravničarskom delu Vojvodine, osim kod sorte šampion. Pozni prolećni mrazevi nanose najčešće i najveće štete orahu. Mladi plodići oraha mogu da izdrže samo do -1 °C, krenuli mladari izdrže do -2 °C, a otvoreni muški cvetovi do -3 °C.

Pri izboru sorti za gajenje treba birati one sa kasnim početkom vegetacije. Francuske sorte sa dugom vegetacijom mogu stradati i od prvih jesenjih mrazeva, ali i od niskih zimskih temperatura, jer nepripremljene ulaze u mirovanje. Orah je heliofilna biljka, ima prirodno razvedenu i retku krunu kako bi se svetlost bolje koristila. U vinogradskoj zoni padavine ne obezbeđuju vlažnost zemljišta optimalnu za uspevanje oraha. Navodnjavanjem treba obezbediti još 250 do 300 mm vode.

Formiranje krune traje 5 do 6 godina i ovakve sorte u punu rodnost ulaze u sedmoj ili osmoj. U šestoj godini ostvaruje se prinos od 1.200 do 1.300 kg u endokarpu, a u četvrtoj ili petoj godini može se očekivati da prihod pokrije troškove proizvodnje pri ceni od 5 €/kg ploda u endokarpu, dok se u osmoj godini može očekivati između 3,5 i 4 tone po hektaru plodova u endokarpu.

Orah uspeva na zemljištima različite plodnosti. Ipak su najpogodnija duboka, plodna zemljišta sa dobrim vodnim i vazdušnim režimom, kao što su černozemi i aluvijalni nanosi. Orah uspeva na zemljištima sa pH vrednošću od 4,5 pa sve do 9, ali je najpogodnija pH između 7 i 7,5. Za rast i razvoj oraha dovoljno plodno zemljište treba da sadrži preko 3 % humusa, 250 do 300 ppm lako usvojivog kalijuma, 80 do 100 ppm lako usvojivog fosfora i 6 do 8 ppm lako usvojivog gvožđa.

 Za uzgoj su najpogodniji blagi nagibi, a to mogu biti i severne ekspozicije zbog manjih temperaturnih kolebanja i kasnijeg početka vegetacije. Zatvoreni tereni, tj. Mrazišta, nisu pogodni za gajenje oraha. Velike vodene površine odbijaju svetlost na voćke, temperaturna kolebanja su manja, a i relativna vlažnost vazduha je veća, što uglavnom (osim većeg napada gljivičnih oboljenja) ima pozitivno dejstvo na voćke.

Piše: Prof. dr Zoran Keserović