Sve manja staroplaninska stada ovaca

Sredinom prošlog veka, na Staroj planini bilo je oko 300.000 ovaca, a danas ih je svega desetak hiljada. Uzgajivača je sve manje, a na ruku im ne idu ni otkupne cene i uslovi na tržištu.

 Sa više od 200 ovaca Zvonimir Ristić iz Rasnice jedan je od najvećih stočara u pirotskom kraju. Smatra da je situacija u ovčarskoj proizvodnji izuzetno teška.

– Dizel gorivo je poskupelo duplo, stočna hrana isto duplo, cena radnika koje angažujemo da nam pomažu isto duplo poskupela. Sada mislim da nismo čak ni na pozitivnoj nuli – naglašava Zvonimir Ristić, stočar iz Rasnice.

Osnovni uzrok smanjenja broja ovaca je nedostatak radne snage.

– Mladi ljudi neće to da rade, stari više ne mogu. Možemo na prste da nabrojimo u pirotskom kraju ljude koji znaju da čuvaju ovce. Evo sad je sezona jagnjenja mi faktički ne spavamo, angažovani smo 24 sata – dodaje Zvonimir.

Mnogo je mladih napustilo selo, a uz nedostatak radne snage, kažu stručnjaci, uzrok smanjenja broja ovaca je niska otkupna cena mleka.

– Nema ovčara puno i pored toga što daju solidnu platu od 50.000 i plus hranu i stan. Mnoga socijalna davanja bi ukinuo. Mnogi ljudi dobijaju socijalnu pomoć, iako mogu da rade, a u selima nedostaje radne snage – ističe Dejan Živić, direktor Veterinarske klinike.

– Mladi ljudi koji potiču iz tih porodica koje su se bavile ovčarskom proizvodnjom znaju kakva je problematika u ovčarskoj proizvodnji i jednostavno se prebacuju na neke druge oblike poljoprivredne poizvodnje, najčešće se bave povrtarskom proizvodnjom i voćarstvom – objašnjava Goran Popović, direktor PSSS Pirot.

Jedini spas za opstanak stočarstva u pirotskom kraju farmeri vide u povećanju subvencija i cene mleka.

Izvor: RTS

Foto: Free images

razvojnifv.png

RAZNO

Zašto je poleganje rasada najopasnija bolest?

Predstavlja najopasniju bolest tokom proizvodnje rasada. Bolest se ispoljava na mladim, tek izniklim biljkama u toplim lejama, kada, kako ime

Potomci doseljenika iz Vranja u Karavukovu “zbore vranjski” i kroz Udruženje žena “Koštana” neguju tradiciju

Razgovor sa primesama toplog vranjskog dijalekta i danas se može čuti u  Karavukovu selu, u Opštini Odžaci, gde se posle

Spanaću izuzetno prija kompost

Crni luk ne podnosi zasenjivanje, potrebna mu je manja osvetljenost nego paradajzu ili krastavcu, ali veća nego kupusu. Zahtevi za

Marmelada od mušmule

Kad mušmule prirodno omekšaju mogu se koristiti za pripremu marmelade. Valja ih oprati, ali ih ne treba ljuštiti već samo

19. Sajam etno hrane i pića od 4 – 7. decembra u Beogradu

Najveća smotra prozvođača tradicionalnih proizvoda namenjenih tržištu u Srbiji i regionu Jugoistočne Evrope biće održana od 4 – 7. decembar