Sve teže pronaći sjenički sir

Sjenički sir, srpski brend sa Peštera koji je decenijama neizostavni deo trpeze ne samo na područijima Novog Pazara, Tutina i Sjenice, gde je nastao, već i mnogih gradova u zemlji i inostranstvu, u poslednje vreme sve se manje proizvodi.

Ponuda na tržištu je upola manja, a cena sjeničkog sira skoro duplo veća nego prethodne godine. Pristigle količine brzo se rasprodaju.

Procene su da se ranije na Pešterskoj visoravni proizvodilo oko 1.000 tona godišnje sjeničkog kravljeg sira i 350 tona ovčijeg.

– Što se tiče sjeničkog sira, cena je ove godine 580 dinara, što se tiče drugih proizvoda, paprike u pavlaci i kajmaka – sve je poskupelo – kaže Bakir Mahmutović iz STR „Korzo“, Sjenica.

Sjenički sir se proizvodi u skoro svakom domaćinstvu na Pešterskoj visoravni. I danas se pravi po receptu starom više od jednog veka, a veština izrade prenosi se s generacije na generaciju.

– Pomuzemo krave, donesemo grudnjače i istresemo, malo ga skupimo, kad se iscedi mi isečemo, usolimo i slažemo u kante – objasnila je Vidosava Vučković iz sela Gonje na Pešterskoj visoravni.

Ipak, samo 30 odsto mleka koristi se za proizvodnju sira.

– Do prošle godine to mleko je bilo 18 do 25 dinara kod nas u Gonju pa ljudi rasprodaju i krave. Jednoj kravi treba joj 25 tovara sena. Jedna bala od 10 do 12 kilograma je bila od dva do dva i po evra i ta krava sama sebe pojede – ukazuje Vukoje Vučković iz sela Gonje.

Muamer Dacić iz sela Bioc na Pešterskoj visoravni žali se na skup prevoz, kao i na to da nema organizovanog otkupa sira i jagnjadi.

Na Pešterskoj visoravni ne tako davno uzgajalo se oko 80.000 ovaca i 50.000 grla krupne stoke, danas skoro upola manje.

Izvor: RTS

Foto: Pixabay

razvojnifv.png

RAZNO

Potomci doseljenika iz Vranja u Karavukovu “zbore vranjski” i kroz Udruženje žena “Koštana” neguju tradiciju

Razgovor sa primesama toplog vranjskog dijalekta i danas se može čuti u  Karavukovu selu, u Opštini Odžaci, gde se posle

Spanaću izuzetno prija kompost

Crni luk ne podnosi zasenjivanje, potrebna mu je manja osvetljenost nego paradajzu ili krastavcu, ali veća nego kupusu. Zahtevi za

Marmelada od mušmule

Kad mušmule prirodno omekšaju mogu se koristiti za pripremu marmelade. Valja ih oprati, ali ih ne treba ljuštiti već samo

19. Sajam etno hrane i pića od 4 – 7. decembra u Beogradu

Najveća smotra prozvođača tradicionalnih proizvoda namenjenih tržištu u Srbiji i regionu Jugoistočne Evrope biće održana od 4 – 7. decembar

Jeste li pravilno zazimili pčele? Ako niste evo koji problemi vas čekaju

Jeste li sigurni da ste dobro pripremili košnice za zimu? Da li su pčele u njima jake? Šta može da

Kako smo birali našu jelku

Zimski meseci uvek bude asocijaciju na praznike, raspust, sneg, grudvanje i odmor… i naravno jelku. Nama dvema se uvek činilo