U Sremu se može živeti od poljoprivrede

Na teritoriji Sremske Mitrovice ima oko šest hiljada registrovanih poljoprivrednih gazdinstava. Uz subvencije Ministarstva i grada, tamošnji proizvođači mogu da koriste i podsticaje pokrajine, što im, kažu, mnogo znači.

Porodica Jerosimović iz Zasavice, decenijama živi od ratarske i stočarske proizvodnje, a od ove godine uz subvenciju Pokrajine, u plasteniku gaje povrće.

„To je duga tradicija, tri pokolenja radimo. Može da se opstane na selu, uz velik rad, velik trud i velika odricanja. Ne idem na more, ali ovo što radim, odmaram sebe u ovom plasteniku“, kaže Vladan Jerosimović, poljoprivrednik iz Zasavice.

„Više vrsta poslova radimo, i stočarstvo i povrtarstvo. Tu smo se našli, sad u ovom plasteniku, pa ćemo videti, ako bude plasmana, mi ćemo se možda i proširiti’, navodi Gordana Jerosimović iz Zasavice.

U mitrovačkim selima sve je više žena i mladih koji su nosioci gazdinstva. Uz posao u struci, mnogi se bave i poljoprivredom.

„Znam sve, od malih nogu sam počeo da vozim traktor, da orem, sve da radim, tako da u svim poslovima pomažem tati što se tiče poljoprivrede. Od jednog posla ne može da se živi u gradu, ovo mi je kao hobi, ali volim to što radim“, kaže Miloš Jerosimović iz Zasavice.

„Stariji sin je krenuo u to, njemu smo uzeli te anguse, oženio se sad, relativno mlad, ima dete, znači ima neku sigurnost sad. Krenuli smo sa šest, sad ima šesnaest grla, tih angusa, i to je nešto što će moći od toga da se živi“, objašnjava Siniša Petrić.

Bez subvencija, Sremci kažu da je proizvodnja nezamisliva. Osim povrća, uvećavaju se i površine pod voćem.

„Svaki dinar im je bitan. U današnje vreme gde mogu da dobiju podsticaje i od ministarstva i od pokrajine i ako ne dobiju na nekom nivou, mogu da pokušaju na nekom drugom. Trenutno je aktuelno na našem nivou, konkurs u oblasti osiguranja i to je jedina mera koju mogu kumulativno da primene, ne samo sa ministarstva da iskoriste, nego i grad Sremska Mitrovica im daje 20% od premije osiguranja“, kaže Dušica Pavlović, v.d. direktora Agencija za ruralni razvoj.

Poljoprivrednicima je jedan od najvećih problema plasman i otkupna cena proizvoda, a nadležnima njihova nedovoljna informisanost o mogućnostima korišćenja podsticaja.

Izvor: RTS

Foto: Pixabay

razvojnifv.png

RAZNO

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra

Lažne bukovače gorke i žilave

Gljive iz roda Crepidotus su prvenstveno saprotrofne, što znači da se hrane razlaganjem mrtve organske materije. Često ih možemo videti