Ugovori za sufinansiranje 89 zaštićenih područja

Ministarka zaštite životne sredine Irena Vujović potpisala je danas ugovore sa upravljačima zaštićenih područja, kojima su dodeljena sredstva za sufinansiranje Programa upravljanja zaštićenim područjima od ukupno 355 miliona dinara.

Ministarstvo je saopštilo da su sredstva opredeljena za 89 zaštićenih područja, te da je ukupni iznos veći nego 2022. godine kao i da se ove godine prvi put sufinansiraju radovi i aktivnosti dva nova zaštićena područja predele izuzetni odlika Stolovi i Željin, kojima upravljaju „Srbijašume”. Vujović je poručila da su zaštićena područja najvredniji su deo prirode, koja zbog svojih karakteristika zavređuju da imaju poseban status. „Kako bismo održali i unapredili stanje prirode, neophodno je da čuvamo i unapređujemo zaštićena područja, a ove subvencije se dodeljuju upravljačima na osnovu Programa upravljanja, na koji je Ministarstvo dalo saglasnost u skladu sa Zakona o zaštiti prirode“, rekla je Vujović. Dodala je da se Ministarstvo svake godine trudi da poveća površinu pod zaštitom.

Dodeljena sredstava su obezbeđena za čuvanje zaštićenog područja, poslove uređenja ulaznih stanica, centara za posetioce, prostora za potrebe obrazovanja, i očuvanje kulturnog nasleđa. Navodi se da je fokus i na praćenju stanja prirodnih vrednosti, naučnim i drugim istraživanjima, reintrodukciji, rekolonizaciji, rekultivaciji i drugim aktivnostima na tehničkoj i biološkoj zaštiti.

Tanjug

Pixabay

razvojnifv.png

RAZNO

Tajne uspešne setve šargarepe

U vreme kada se sve više ljudi okreće proizvodnji povrća u kućnim baštama, šargarepa ostaje jedna od najčešće gajenih kultura.

Ankini keksići

Ne znamo ko je Anka, ali su keksići koji su po njoj dobili ime odlični. Brzo ih možete napraviti, a

Zašto je poleganje rasada najopasnija bolest?

Predstavlja najopasniju bolest tokom proizvodnje rasada. Bolest se ispoljava na mladim, tek izniklim biljkama u toplim lejama, kada, kako ime

Potomci doseljenika iz Vranja u Karavukovu “zbore vranjski” i kroz Udruženje žena “Koštana” neguju tradiciju

Razgovor sa primesama toplog vranjskog dijalekta i danas se može čuti u  Karavukovu selu, u Opštini Odžaci, gde se posle

Spanaću izuzetno prija kompost

Crni luk ne podnosi zasenjivanje, potrebna mu je manja osvetljenost nego paradajzu ili krastavcu, ali veća nego kupusu. Zahtevi za