Valja sprečiti, jer je teško lečiti

Poslednjih godina proleće nam stiže ranije pa dnevne temperature već u februaru pokreću vegetaciju. S kretanjem sokova bude se bolesti i štetočine, posebno u višegodišnjim zasadima kakvi su voćnjaci i vinogradi. Zbog toga voćari i vinogradari treba da budu na oprezu i da već u ovom periodu oprskaju voćke i vinovu lozu kako bi zaštitili njihovo zdravlje.

Tako, jedna od ključnih mera u ovoj fazi vegetacije je plavo prskanje. Ono je najvažnija preventivna mera za zaštitu voćaka i vinove loze od štetočina i bolesti. Ovaj postupak se obavlja na početku vegetacije kako bi se suzbio prezimljujući infektivni potencijal prouzrokovača bolesti, štetnih insekata i grinja koji se skrivaju u krošnji biljaka, na ranama od prethodne sezone, oko pupoljaka i u pukotinama kore stabla. Svi oni mogu naneti značajna oštećenja dugoročnim zasadima, često napraviti i velike materijalne gubitke proizvođačima, ako se ne suzbiju na vreme. Rane nastale posle rezidbe predstavljaju otvorena vrata za invaziju patogena, što dodatno naglašava važnost adekvatne zaštite.

Posle rezidbe, a pre prvih listova

Stoga je važno da se posle rezidbe, a pre nego što se pojave listovi, primene fungicidi na bazi bakra kako bi se voćke i vinova loza zaštitili od potencijalnih pretnji. Ova zaštita, poznata kao plavo prskanje, obezbeđuje da se biljke zaštite od bolesti i štetočina, čime se osigurava zdrav rast i razvoj i plodonošenje tokom vegetacije.

Foto: AdobeStock

 Upotrebom bakarnih fungicida efikasno se suzbijaju bolesti poput šupljikavosti lista koje zaražavaju trešnje, kajsije, višnje, breskve, šljive i druge koštičave voćke. Među ekonomski najznačajnijim bolestima breskve i nektarine je kovrdžavost lista, koja predstavlja opasnost od samog početka vegetacije, ugrožavajući pupoljke i mlade zelene listove. Gljive iz roda Monilija su ozbiljna pretnja koštičavim voćkama, jer izazivaju moniliozu odnosno sušenje cvetova i rodnih grančica.

Prouzrokovač rogača šljive takođe uzrokuje značajne gubitke proizvođačima šljiva. Fitopatogene bakterije predstavljaju opasnost za voćke. Napadaju listove, plodove, cvetove, pupoljke, grane i stabla, što može rezultirati pojavom smolotočine, rak-rana, sušenja i odumiranja voćaka.

Po mirnom i suvom vremenu

Pored ovih bolesti, biljne i štitaste vaši, kao i crvena voćna grinja, mogu praviti ozbiljne probleme ako se prenamnože. Crvena voćna grinja posebno je problematična za jabuke, ali može preći i na druge voćne vrste.

Ključni faktor u ovom procesu je izbor kvalitetne kombinacije sredstava za zaštitu bilja, pravilno sprovođenje tretmana i poštovanje određenih pravila. Prska se po mirnom i suvom vremenu, kada temperatura vazduha prelazi osam Celzijusovih stepeni. Pri tome, količina vode koja se koristi treba da varira između 800 do 1.200 litara po hektaru, u zavisnosti od starosti voćnjaka, uzgojnog oblika voćaka i sistema gajenja.

Posle ovog tretiranja, ako se okiša, preporučuje se da se ponovi tretman. Važno je da se depozit bakarnih preparata ravnomerno rasporedi po mestima na kojima prouzrokovači bolesti prezimljavaju, kako bi se efikasno suzbili. Znači, svi delovi voćaka moraju da budu, ali i u dužem vremenskom periodu da ostanu, ravnomerno prekriveni pesticidnim mlazom.

Za prolećno plavo prskanje preporučuju se preparati na bazi aktivnih materija:

  • a.m. bakar hidroksid 0,2 do 0,3 % (pojedini preparati), ili
  • a.m. bakar sulfat 0,25 do 0,35 %, ili
  • a.m. bakar-oksihlorid 0,75 %, ili
  • a.m.bakar hidroksid 0,5 do 1 % (pojedini preparati), ili
  • a.m. mineralno ulje + bakar oksid, ili drugo jedinjenje bakra.

Većina proizvođača “plavo” prskanje prevashodno radi u zasadima koštičavog voća, ali se preporučuje tretiranje i jabučastih vrsta, prvenstveno zbog brojnih patogena čiji se infektivni potencijal za narednu sezonu ovim tretmanom smanjuje. Napominjemo da ovo prskanje ne isključuje vegetacijsku zaštitu, ali omogućava voćkama i vinovoj lozi da zdraviji uđu u novu vegetaciju i time se smanjuje broj vegetacijskih prskanja.

Piše: Dipl. ing. polj. Dušan Mladenović, PSSS Niš

Pred vama je svih 20 džepnih knjiga iz serijala „Moj voćnjak“, „Moj povrtnjak“, „Moj vinograd“ i „Moje cveće“. Knjige u formatu 16x12cm u punom koloru na 64 strane, lake za korišćenje i uvek pri ruci.

Moj voćnjak će vas upoznati kako da krenete i počnete da formirate svoj zasad, pripremite zemljište, odaberete voćnu vrstu.

Tu su i Jabuka, Višnja, Trešnja, Kruška, Borovnica, Jagoda, Malina, Leska, Šljiva, Kajsija, Ruža, Paradajz, Paprika, Krompir, Krastavac, Grašak, Pasulj, Lukovi i Vinograd.

razvojnifv.png

RAZNO

Pregled povrća u skladištima

U decembru je poželjan pregled uskladištenog povrća (krompir, luk i dr.) kao i uklanjanje plodova sa simptomima truleži. U povrtnjacima

Zašto su mušmula i drenjina plodovi izuzetne vrednosti

Mušmula se u tradicionalnoj ishrani koristi za pravljenje džemova, rakija, kompota i sirupa. Stručna literatura ističe njenu sposobnost da povoljno

Tajne uspešne setve šargarepe

U vreme kada se sve više ljudi okreće proizvodnji povrća u kućnim baštama, šargarepa ostaje jedna od najčešće gajenih kultura.

Ankini keksići

Ne znamo ko je Anka, ali su keksići koji su po njoj dobili ime odlični. Brzo ih možete napraviti, a

Zašto je poleganje rasada najopasnija bolest?

Predstavlja najopasniju bolest tokom proizvodnje rasada. Bolest se ispoljava na mladim, tek izniklim biljkama u toplim lejama, kada, kako ime