Veganski specijaliteti

Osmi po redu BeGeVege festival, koji je održan u KC “Grad” u Beogradu sastojao se iz dva dela. Jedan je izlagački gde se predstavilo preko 20 različitih proizvođača veganskih proizvoda, što hrane, što garderobe, obuće, kozmetike, a drugi je restoranski (tri štanda), gde su posetioci na licu mesta konzumirali vegansku hranu. Festival je imao i edukativni program koji je obuhvatio različita predavanja, panele i radionice kuvanja koje se bave zaštitom prava životinja.

– Naš narod još nije upoznat sa veganstvom. Veganstvo nije samo ishrana, već je etički stav i način života. To znači da mi pored toga što ne jedemo meso, mleko, jaja, med, sve proizvode životinjskog porekla, ne nosimo ni kožu, ne koristimo kozmetiku koja je testirana na životinjama, ne nosimo svilu, ne koristimo proizvode sa crvenom bojom od karminbuba i trudimo se da u što većoj meri smanjimo tu eksploataciju životinja. Mislim da u Srbiji još uvek ljudi nisu upoznati sa tim, da se često pojam meša sa vegetarijanstvom, odnosno samo nekonzumiranjem mesa. Smatram da se sve više menja i da nekako iz godine u godinu i rafovi su puni i veganskih proizvoda – priča za “Dobro jutro” Jelena Disić, osnivačica VG Zajednice, koja je jedan od organizatora festivala.

Na pitanje da li se veganski proizvodi mogu naći širom Srbije, naša sagovornica kaže:

– Beograd i Novi Sad zapravo najbolje stoje što se tiče rasprostranjenosti, ali mi se trudimo i da radimo na toj decentralizaciji. Primera radi suprug i ja smo se nedavno preselili u selo, koje se nalazi blizu Kragujevca i nama je stvarno jako teško da nađemo sve proizvode koje konzumiramo, tako da i dalje dolazimo za Beograd u nabavku. To govori da u Beogradu i u Novom Sadu ima najviše vegana.

Na festivalu najveće interesovanje je vladalo za kobasicama, burgerima, mileramu, pečenicama, sokovima, džemovima… 

– Moj stav je da takvi proizvodi lakše privuku ljude koji su stvarno obožavaoci mesa i kad probaju ne mogu da veruju da to nije meso. Zato što to što volimo je ukus nečega i izgled nečega, ne znači nužno da želimo da snosimo tu odgovornost koju mesni proizvodi nose, ne samo po životinji, nego i po životnoj sredini, po zdravlju a onda samim tim ako biraš zdraviju verziju koja samo izgleda kao nešto, ne činiš ništa loše – tvrdi Jelena.

Tekst i foto Dijana Maksimović

razvojnifv.png

RAZNO

Pregled povrća u skladištima

U decembru je poželjan pregled uskladištenog povrća (krompir, luk i dr.) kao i uklanjanje plodova sa simptomima truleži. U povrtnjacima

Zašto su mušmula i drenjina plodovi izuzetne vrednosti

Mušmula se u tradicionalnoj ishrani koristi za pravljenje džemova, rakija, kompota i sirupa. Stručna literatura ističe njenu sposobnost da povoljno

Tajne uspešne setve šargarepe

U vreme kada se sve više ljudi okreće proizvodnji povrća u kućnim baštama, šargarepa ostaje jedna od najčešće gajenih kultura.

Ankini keksići

Ne znamo ko je Anka, ali su keksići koji su po njoj dobili ime odlični. Brzo ih možete napraviti, a

Zašto je poleganje rasada najopasnija bolest?

Predstavlja najopasniju bolest tokom proizvodnje rasada. Bolest se ispoljava na mladim, tek izniklim biljkama u toplim lejama, kada, kako ime