„Veliko bunjevačko prelo“ organizovano drugačije

Bunjevačka nacionalna zajednica ove godine, zbog aktuelne epidemiološke situacije, nije održala tradicionalnu proslavu Veliko bunjevačko prelo. Umesto toga, kroz jedan scenski prikaz, predstavili su taj bunjevački običaj onako, kako se to nekada održavalo na salašima.

Porodična prela su stari običaji Bunjevaca, koji su nekada postojali samo na salašima. Deca pored ognjišta, a baćo i nana za stolom. Prava idila. Kasnije obavezna zdravica sa gostima, i naravno bogata trpeza. Sve je to prikazano kroz jednu malu predstavu.

„U to vreme nije bilo televizora, nije bilo tehnike, radija. Ljudi su išli na prela, pre korizme, i onda dok je još zimsko vreme, dok je hladno, tamo su se družili, tamo se i šalilo i kartalo, peklo se fanaka. To se napravilo obično posle disnotora, onda ima i krompirače i svačega“, priča Stipan Krčelić, jedan od učesnika u scenskom prikazu.

Tradicionalna proslava, Veliko bunjevačko prela, nije održana, ali je tradicija održana u izboru najlepše preljske pesme. Nagradu je ove godine ponela pesma „Salaš na brigu“ Alise Prćić Vukov.

„Inspiraciju crpim još od detinjstva, jer sam jedan deo svog detinjstva provela na salašu sa nanom i baćom, tako da ta slika i ta sećanja zapravo žive u meni. Pišem zbog toga da to ostavim svom sinu, drugoj deci i svima ostalima. Želela bih da ostanu ti običaji živi, makar i u pesmi”, kaže autorka najlepše preljske pesme.

Epidemiološka situacija nije sprečila bunjevačku zajednicu da obeleže svoj nacionalni praznik, Dan Velikog prela.

„Pokušavamo da makar ovako preko televizije simuliramo taj neki normalan život i nešto što se jednostavno vekovima ne prekida. Verujem da je za vreme rata bilo sasvim drugačije, možda i za vreme velike španske groznice, a eto to nas dočekalo i u 21. veku, ali to ne znači da smo odustali od bilo čega, onoga što je važno za nas i onoga što smo mi”, objašnjava Suzana Kujundžić Ostojić, predsednica Nacionalnog saveta Bunjevaca.

Dan Velikog prela, kao nacionalni praznik, obeležava se u čast prvog javnog okupljanja Bunjevaca u Subotici, kao društveni događaj, na Veliko prelo, 2. februara 1879. godine.

Izvor: RTV

Foto: RTV

razvojnifv.png

RAZNO

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra

Lažne bukovače gorke i žilave

Gljive iz roda Crepidotus su prvenstveno saprotrofne, što znači da se hrane razlaganjem mrtve organske materije. Često ih možemo videti