Vinogradi u Levču proširuju se iz godine u godinu

Vinogradi u Levču proširuju se iz godine u godinu, tako da se sada vinova loza uzgaja na 420 hektara. Više je i vinarija, a stručnjaci kažu da autohtone sorte grožđa imaju bolje izglede za uspeh na stranim tržištima.

Vinova loza na plantažama u okolini Rekovca dobro je ponela ove godine. Odlično podnosi vrele letnje dane, mada bi joj obilnija kiša i te kako prijala. U vinogradima trenutno nema mnogo posla – redovna zaštita i, eventualno, skidanje zaperaka.

Iako se u okolini Rekovca loza gaji vekovima tek nedavno u novoj kategorizaciji Levač je dobio oznaku vinogorje koje pripada rejonu „Tri Morave“ zajedno sa Župom.

– Ovde dobijamo izuzetne rezultate. Sa tamjanikom dobijamo jako lepe rezultate, jako lepe arome postižemo, kiseline i generalno se Levač izdvojio kao jedno od najboljih područja za uzgajanje vinove lozen – kaže enolog Marija Miletić.

Marija Miletić je peta generacija vinara i vinogradara u Opariću kod Rekovca. I ona proširuje zasade, u poslednje vreme autohtonim sortama poput bele tamjanike koja je jedna od perspektivnijih aromatičnih sorti.

– Svaki stranac, vinopija, koji dođe u Srbiju prevashodno ga zanima da proba nešto od autohtonih sorti. Primetili smo da jako lepo reaguju i na naše prokupce ali pre svega na naše tamjanike – ističe menadžer u vinariji Denis Mirković.

Raduje da nove vinarije osnivaju uglavnom mladi ljudi koji su rešili da ostanu u Levču što je proces suprotan od decenijskog iseljavanja sa ovih prostora.

– Izuzetno je veliko interesovanje za zasade novih vinograda što samo znači da je naša zemlja pogodna za razvoj vinogradarstva i želim da se taj trend nastavi. Ubeđen sam da ćemo iz godine u godinu imati i više zasada ali i sve bolje vinarije – uveren je predsednik Opštine Rekovac Aleksandar Đorđević.

Ljudi su se posle silnih izolacija i ograničenja uželeli druženja i kontakata pa je tako treći po redu Vino fest u Rekovcu okupio rekordan broj učesnika i posetilaca.

Vinogradari i vinari razmenjivali su informacije, izokola gledali šta radi konkurencija, uz naravno nadu da će ova godina biti rodna.

Izvor: RTS

razvojnifv.png

RAZNO

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra

Lažne bukovače gorke i žilave

Gljive iz roda Crepidotus su prvenstveno saprotrofne, što znači da se hrane razlaganjem mrtve organske materije. Često ih možemo videti