Vodič kroz promene koje tek dolaze

Vinski turizam – teorija, praksa i inovacije: sveobuhvatni pregled vinskog turizma kroz primere iz Srbije i sveta” naziv je nedavno objavljene knjige iz pera redovnog profesora na Prirodno-matematičkom fakultetu u Novom Sadu dr Tatjane Pivac i predsednice Udruženja „Žene i vino” mr Mirjane Maksimović. Autorke domaćoj stručnoj, ali i široj javnosti donose istorijski pregled razvoja tog sektora, statističke podatke, detaljan uvid u savremene modele poslovanja, interpretaciju vinskih destinacija, iskustava, razvoj vinskih ruta i mnogo toga još. One vinski turizam ili enoturizam ne posmatraju samo kao turistički proizvod, već kao kompleksan spoj poljoprivrede, gastronomije, kulture, identiteta prostora i ekonomskog razvoja, što on zapravo i jeste. Kako same ističu, vrednost knjige ogleda se i u tome što predočene uporedne studije slučaja obuhvataju zemlje regiona, tradicionalne evropske vinske destinacije, ali i takozvani „novi vinski svet“. Tako omogućuju čitaocu da domaće prilike sagleda kroz prizmu globalnih trendova i najboljih svetskih praksi.

U turističkom marketingu vino se sve češće definiše kao „iskustveni proizvod“ što znači da osim materijalne ima i simboličku i emocioanalnu dimenziju. Otuda se vino doživljava i kao medijum kroz koji se može izraziti kulturni identitet destinacije, ispričati priča o tradiciji i stvoriti lična sećanja kod posetilaca. I zaista, za razliku od klasičnih prehrambenih proizvoda, vino se konzumira u okviru rituala – degustacije, razgovora, razmene znanja i emocija, što ga čini pogodnim za kreiranje tematskih tura, manifestacija i edukativnih radionica. Jedan od teoretičara smatra da je „vinski turizam jedan od retkih oblika turizma u kojem se istovremeno kombinuju hedonizam, edukacija i lokalni razvoj“.

Sve o domaćem vinarstvu, trendovima i pravcima razvoja možete pročitati ukoliko se pretplatite na e-izdanje časopisa Dobro  jutro.

You need to be logged in to view the rest of the content. Please . Not a Member? Join Us
razvojnifv.png

RAZNO

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra

Lažne bukovače gorke i žilave

Gljive iz roda Crepidotus su prvenstveno saprotrofne, što znači da se hrane razlaganjem mrtve organske materije. Često ih možemo videti