Za ekologiju u Zrenjaninu 208 miliona dinara

Za zaštitu životne sredine ove godine će iz gradskog budžeta biti utrošeno ukupno oko 208 miliona dinara, predviđeno je programom koji je objavljen u Službenom listu grada Zrenjanina.

Od toga, najviše sredstava, i to 106,7 miliona, odnosi se na kontrolu i zaštitu vazduha i suzbijanje inhalacionih alergena. Pod ovom stavkom nalaze se praćenje kvaliteta vazduha, sistematsko suzbijanje emerznih korova, krpelja, komaraca…

Za upravljanje otpadom opredeljena su sredstva u iznosu do 77,5 miliona dinara, od čega najveći deo, čak 60 miliona, ide na uklanjanje divljih deponija. Planirana su i sredstva za izradu projektno-tehničke dokumentacije zatvaranja i potpune sanacije, odnosno remedijacije postojeće gradske deponije u Zrenjaninu.

Po visini opredeljenih sredstava za ovu godinu sledi program kontrole i upravljanja otpadnim vodama. Predviđena sredstva za ovaj program iznose do 15,3 miliona dinara. Planirano je da se utroše za izmuljenje uličnih kanala i tarupiranje kanala u putnom pojasu, zatim za kontrolu kvaliteta otpadnih voda, izradu tehničke dokumentacije za prečistač otpadnih voda, kao i za izradu projektno-tehničke dokumentacije za radove na zacevljenju Bagljaškog kanala.

Za kontrolu i zaštitu prirode, biodiverzitet i javne zelene površine predviđena su sredstva u iznosu do 5,1 milion dinara. Ovom stavkom obuhvaćena je zaštita i unapređenje spomenika prirode Županijski park, Hrast lužnjak u Zrenjaninu i Beli dud u Belom Blatu, kao i izrada tehničke dokumentacije za park u naselju Bagljaš.

U programu korišćenja sredstava 1,5 miliona dinara opredeljeno je za kontrolu i zaštitu od buke, zatim 1,2 miliona za kontrolu i zaštitu površinskih i podzemnih voda, a milion dinara za informisanje, edukaciju, promociju i popularizaciju zaštite životne sredine.

Izvor: Dnevnik

Foto: Grad Zrenjanin

razvojnifv.png

RAZNO

Pregled povrća u skladištima

U decembru je poželjan pregled uskladištenog povrća (krompir, luk i dr.) kao i uklanjanje plodova sa simptomima truleži. U povrtnjacima

Zašto su mušmula i drenjina plodovi izuzetne vrednosti

Mušmula se u tradicionalnoj ishrani koristi za pravljenje džemova, rakija, kompota i sirupa. Stručna literatura ističe njenu sposobnost da povoljno

Tajne uspešne setve šargarepe

U vreme kada se sve više ljudi okreće proizvodnji povrća u kućnim baštama, šargarepa ostaje jedna od najčešće gajenih kultura.

Ankini keksići

Ne znamo ko je Anka, ali su keksići koji su po njoj dobili ime odlični. Brzo ih možete napraviti, a

Zašto je poleganje rasada najopasnija bolest?

Predstavlja najopasniju bolest tokom proizvodnje rasada. Bolest se ispoljava na mladim, tek izniklim biljkama u toplim lejama, kada, kako ime