ZANOSNA NOĆNA FRAJLA: Čarobni miris noćne bašte

Kod mnogih biljaka mora se paziti prilikom setve ili sadnje, da budu u pravilnim redovima, na određenom razmaku, kako bi kasnije, kad procvetaju mogli uživati u boji njihovih raznobojnih latica.  A noćna frajla, ta čudesna biljka, poreklom sa Mediterana ime je dobila po tome što su joj cvetovi danju zatvoreni, a tokom noći otvoreni. Poznata je i pod imenom noćurak. Njeni  opojni cvetovi  podsećaju na miris ljubičice, pa je u  nekim krajevima nazivaju i  ljubičina.

Noćna frajla ne zahteva  posebne uslove za gajenje, pa je zato odličan izbor za početnike u cvećarstvu. Uz malo truda i pažnje bogato nagrađuje. Krase je sivozeleni listovi i ljupki cvetovi od po četiri latice u ljubičastoj, ružičastoj, žutoj  i beloj boji.

Biljka je dvogodišnja, grmolika, a zbog tanke i krhke stabljike često polegne i pravi “mirisni  ćilim”, koji podseća na prekrivač tla koji onemogućavaju rast korova. Najlepše je ako zasejete čitavu leju ili gustu ivicu uz stazu, tada frajla ima najlepši efekat.

Otporna je i  ne traži posebnu negu. Odgovara joj obična  baštenska zemlja, na sunčanoj ili delimično senovitoj strani vrta. Seje se na razdaljini od 25 do 30 centimetara – stavite u pripremljeno udubljenje dve do tri semenke – budući da se širi žbunasto i bogato.

Može se sejati u dva tri navrata, jer je mišljenje mnogih ljubitelja ove cvetnice, da mlađe biljke intenzivnije mirišu. Bujnim cvetanjem, prijatnim mirisom i bojama, noćna frajla je čest ukras terasa, jer je pogodna za gajenje u saksijama i žardinjerama, ali je i omiljena dekoracija u baštama i vrtovima, pošto podnosi različite uslove za gajenje. Postavljene  ispod prozora kuće, ali i na terasi, omogućiće ukućanima uživanje u zanosnom mirisu sve do jutra.

Noćna frajla je zanimljiva u kombinaciji s drugim biljkama u čijim se raskošnim cvetovima uživa danju,a u mirisu “frajlica” noću.

D. Radivojac

razvojnifv.png

RAZNO

Pregled povrća u skladištima

U decembru je poželjan pregled uskladištenog povrća (krompir, luk i dr.) kao i uklanjanje plodova sa simptomima truleži. U povrtnjacima

Zašto su mušmula i drenjina plodovi izuzetne vrednosti

Mušmula se u tradicionalnoj ishrani koristi za pravljenje džemova, rakija, kompota i sirupa. Stručna literatura ističe njenu sposobnost da povoljno

Tajne uspešne setve šargarepe

U vreme kada se sve više ljudi okreće proizvodnji povrća u kućnim baštama, šargarepa ostaje jedna od najčešće gajenih kultura.

Ankini keksići

Ne znamo ko je Anka, ali su keksići koji su po njoj dobili ime odlični. Brzo ih možete napraviti, a

Zašto je poleganje rasada najopasnija bolest?

Predstavlja najopasniju bolest tokom proizvodnje rasada. Bolest se ispoljava na mladim, tek izniklim biljkama u toplim lejama, kada, kako ime