ZAŠTO JE JESENJA SADNJA VOĆAKA BOLJA OD PROLEĆNE: Biljka bez stresa, koren bez promaje

U zimskom periodu imamo priliv vlage u vidu padavina i zemljište oko korenovogsistema će tih nekoliko meseci do kretanja vegetacije da se slegne. Suština je da vazduh koji je zaostao bude istisnut iz zone korenovog sistema, a on se najbolje istisne vodom.

 Piše: Tanja Prolić

Sadnja stabala je jedan od najvažnijih poljoprivrednih radova i od njenog uspeha zavisi pravilan rast i razvoj voćnih kultura kao i kvalitet i količina roda. Mi smo istraživali zbog čega je jesenja sadnja voćaka bolji izbor od prolećne, kada je najbolje izvršiti jesenju sadnju i za sadnju koje kulture je ipak bolje sačekati proleće. Razgovarali smo o tome sa Bobanom Markovićem iz Poljoprivredne savetodavne i stručne službe u Smederevu.

Kako kaže, pozna jesenja ili rana zimska sadnja voćaka je najbolji izbor, a to je druga polovina novembra ili početak decembra, kada se računa da je vegetacija apsolutno stala. Dva su glavna razloga za to – apsolutno je smanjen stres kod biljaka, a postoji i dovoljno vremena da vodeni talog siđe u zonu korenovog sistema i istisne vazduh koji je po sadnji ostao na tom mestu, kao i da se zemlja dovoljno slegne zbog žila.

You need to be logged in to view the rest of the content. Please . Not a Member? Join Us
razvojnifv.png

RAZNO

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra

Lažne bukovače gorke i žilave

Gljive iz roda Crepidotus su prvenstveno saprotrofne, što znači da se hrane razlaganjem mrtve organske materije. Često ih možemo videti