Zbog loše godine, crni luk i dalje skup

Vađenje crnog luka na vojvođanskim poljima posejanog jesenas je na izmaku. Ove sezone će ga biti manje nego ranijih godina, zbog čestih kiša koje su umanjile prinose i kvalitet, ali profesionalni povrtari očekuju da će uspeti da pokriju troškove proizvodnje, dok će potrošači luk i dalje plaćati skupo, od 160 do 180 din/kg

Veliki povrtar Dragan Guljaš iz Silbaša kaže da su troškovi proizvodnje bar za 50% viši nego prošle godine, zbog hemijskih zaštitnih sredstava koje su proizvođači morali da koriste za trećinu više nego ranijih godina, zbog kišnog vremena.

Kilogram luka naveliko košta 75 do 80 dinara i za te pare Guljaš očekuje da će uspeti da pokrije troškove proizvodnje, premda će prinosi biti skoro prepolovljeni nego u solidni godinama.

”Ranijih godina luka je kod profesionalih povrtara bilo od 80 do stotinu tona po hektaru, ali ove godine od jesenje setve očekuje se prinos od 40 do 50 tona po hektaru. Pojedini profesionalni povrtari neće imati ni toliko, već oko 30 tona”, podvukao je Gušljaš.

Zbog loše godine, kaže, luk će biti skup i dalje. Čak ni uvozni neće spustiti cenu koštanja na domaćem tržištu jer kilogram uvoznog, kojeg trenutno nema na domaćem tržištu, naveliko košta 120 dinara.

”Nemamo, bar za sada, uvoznog luka i nadam se da ga nećemo ni imati, jer ga imamo dovoljno za domaće potrebe”, kazao je Guljaš i dodao da naš luk od kada je krenulo vađenje povrća, osim u domaće markete i veletržnice, ide i u zemlje u okruženju: Severnu Makedoniju, Hrvatsku, Albaniju…

Dnevnik

razvojnifv.png

RAZNO

Tajne uspešne setve šargarepe

U vreme kada se sve više ljudi okreće proizvodnji povrća u kućnim baštama, šargarepa ostaje jedna od najčešće gajenih kultura.

Ankini keksići

Ne znamo ko je Anka, ali su keksići koji su po njoj dobili ime odlični. Brzo ih možete napraviti, a

Zašto je poleganje rasada najopasnija bolest?

Predstavlja najopasniju bolest tokom proizvodnje rasada. Bolest se ispoljava na mladim, tek izniklim biljkama u toplim lejama, kada, kako ime

Potomci doseljenika iz Vranja u Karavukovu “zbore vranjski” i kroz Udruženje žena “Koštana” neguju tradiciju

Razgovor sa primesama toplog vranjskog dijalekta i danas se može čuti u  Karavukovu selu, u Opštini Odžaci, gde se posle

Spanaću izuzetno prija kompost

Crni luk ne podnosi zasenjivanje, potrebna mu je manja osvetljenost nego paradajzu ili krastavcu, ali veća nego kupusu. Zahtevi za