Značaj komposta u povrtarskoj proizvodnji

Upotreba komposta u povrtarskoj proizvodnji je vrlo značajna, s jedne strane koristi se u proizvodnji supstrata za gajenje rasada različitih povrtarskih vrsta dok s druge strane kompost pozitivno utiče na niz značajnih fizičkih i hemijskih svojstava zemljišta. Unošenjem komposta u zemljište povećava se njegova ukupna poroznost što doprinosi boljoj strukturi, manjoj zbijenosti zemljišta i lakšem prodiranju korena povrća. Upotreba komposta dovodi do povećanja organske materije zemljišta koja se podvrgava aerobnoj biodegradaciji pod uticajem mikroorganizama u uslovima povećane temperature i vlažnosti. Kompost povećava procenat humusa u zemljištu usled čega zemljište bolje reguliše nedostatak i višak vode pa poboljšava vodno – vazdušni toplotni režim zemljišta , popravlja njegovu strukturnu plodnost što doprinosi povećanju prinosa.

Organski otpad iz domaćinstva kao i pokošena trava, lišće, ostaci iz cvećarske proizvodnje su izvor organske materije pogodne za kompostiranje. U zavisnosti od načina , tehnologije, korišćenih organskih ostataka, uslova kompostiranja potpuno zreo kompost za upotrebu može se dobiti u roku od 2-20 meseci.

Povrtarske vrste imaju različite zahteve za količinom unetog komposta u zemljište. Pri proizvodnji kupusa, karfiola, brokole, paprike, krompira, tikava potrebno je uneti u zemljište 4-6 kg/m² komposta, a za baštensku proizvodnju celera, belog luka, praziluka, lubenice, paradajza, dinja potrebno je 2-4 kg/m² komposta. Crni luk, mrkva, cvekla, spanać, krastavac, rotkva, zahteva 1,5-2,5 m² komposta.

Kompostiranje je u baštovanstvu opcija upravljanja organskim otpadom. Nekontrolisano bacanje otpada u čovekovu okolinu nemerljivo se ugrožava zdravlje ljudi i zagađuju se vodeni tokovi.

Intenzivna proizvodnja povrća na otvorenom i u zaštićenom prostoru stvara se velika količina korisne organske materije u obliku plodova ali i biorazgradivih povrtarskih ostataka. Prirodnom razgradnjom organskih ostataka iz intenzivne proizvodnje povrća doprinosi se očuvanju životne sredine.

Piše: Ljiljana Vuksanović, PSSS Srbije

razvojnifv.png

RAZNO

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra

Lažne bukovače gorke i žilave

Gljive iz roda Crepidotus su prvenstveno saprotrofne, što znači da se hrane razlaganjem mrtve organske materije. Često ih možemo videti