Dobro Jutro

MLADO VINO: Od francuskog božolea do našeg portugizera

Prvi plodovi ovogodišnje berbe grožđa uskoro će se naći pred ljubiteljima vina širom sveta. Svetski poznati božole nuvo (Beaujolais Nouveau)

MALA ŠKOLA PČELARSTVA (13): Govor pčelinje igre

Hiljadama godina načinom života pčele zadivljuju čoveka. Tako sićušna bića, a toliko složenog i složnog ponašanja, one nikada nisu ostavljale

Jestive i lekovite, iako na gljive ne liče

Iako im lekovita svojstva još nisu potvrđena, to ne sprečava farmaceutske kompanije da proizvode i prodaju preparate na bazi ovih

KOVILj: Tragom duše do kraja sveta

Iako svi kažu da valja putovati svetom da bi se upoznala sva njegova lepota, to ne mora da znači da,

SMILJE: Miriše, leči i zarađuje

Smilje je aromatična polugrmolika biljka, sa svetolzelenim listovima i zlatnožutim cvetnim glavicama. Pripada rodu Helichrysum i porodici glavočika. Iako je

CRVENA VINA: Od Bermeta sremskokarlovačkog do Konstantina Velikog

Konstantin Veliki iz amfore podruma Malča kraj Niša veoma je egzotično crveno vino jedinstveog ukusa koji u sebi sadrži svu

ŽIVOT: Aromatični duvan može ponovo biti naše zlato

Dok je naša zemlja bila veliki izvoznik poljoprivrednih proizvoda, kao što su suva šljiva, pekmez od šljiva, junad i crna

BORANIJA: Stara puterica bez končića

Boranija „stara puterica“ sorta je koja se u prošlosti mnogo gajila na našim prostorima. Plod joj je umereno širok, žut

PLASTENICI SKUPI ALI ISPLATIVI

Srbija ima velike potencijale za proizvodnju povrća u zaštićenom prostoru, ali ih ne koristi dovoljno. Najveći i najčešći uzrok je

TAVNIK KOD KRALJEVA: Jesen na dunju miriše

Tavnik kod Kraljeva je selo s najviše stabala dunja po glavi stanovnika u Evropi. Sa 1.200 stanovnika ima preko 60.000

JESENJA SETVA ZA PROLEĆNU BERBU: Otporne samo rane sorte graška 

Među našim baštovanima koji rado seju grašak, uvreženo je shvatanje da je predzimska setva ovog povrća uspešnija od rane jesenje.

PRIRODNA APOTEKA: Lekoviti darovi divlje prirode

Pre prvih mrazeva valjalo bi se zaputiti tamo gde ljudska noga retko kroči. Jer, kažu prirodnjaci, tamo gde ljudi nema,