TEME

GAKOVIĆI ODABRALI “NEŠTO DRUGAČIJE”: Batat se odomaćio u Subotici

Poslednjih godina je primetan trend da se poljoprivredni proizvođači sve više opredeljuju za uzgoj kultura koje su nam do tada

ODRŽAVANJE ZEMLJIŠTA U VOĆNJAKU: Trava u međuredu dobar kompromis

Način održavanja zemljišta u voćnjaku u mnogome može uticati na rano prorođavanje voćaka i visinu prinosa. Korovi koji rastu u

MIZUNA: Egzotika na tanjiru

Mizuna je brzorastuća biljka poreklom iz Japana, slična slačici, i odlična zimska salata čiji prvi listovi pristižu za berbu već

PARADAJZ NIKAD NIJE ZA BACANJE: Zeleni plodovi vredni kao zreli

Krajem novembra i početkom decembra, ako nije bilo jakog mraza, u plastenicima i baštama može se naći još paradajza, koji

ZIMSKI JASMIN: Cvet koji zimu u žuto boji

Zimski jasmin (Jasminum nudiflorum) ili „goli cvet“ ulepšaće cvetovima hladne i tmurne dane, jer cveta od januara do marta. Jedna

VELIKO SPREMANJE U BAŠTAMA POD KROVOM: Plastenik ne sme da bude zimovnik za štetočine

Promena klime izmenila je i neke navike povrtara. Ranije su plastenici bili „rezervisani“ za velike proizvođače i male pijačare. Poslednjih

HRAST KAO DEO KUHINJE: Od žira zdrava hrana i dobra kafa

Sto grama kafe od žira sadrži 140 mg fosfora, 84 mg kalcijuma, 300 mg kalijuma, 55 mg magnezijuma, 25 mg

MIKROBILJE, KLICE I SOKOVI STIŽU IZ STARČEVA: Biomleko od organskih žita

Uzgoj mirkobilja i klica je sve popularniji u Srbiji, i kod uzgajivača, i kod potrošača. Zato što je zdravo, ukusno,

VINARIJA IZ NOVOG BEČEJA VRAĆA KROKANU STARU SLAVU: Novi sjaj carskog vina Habsburga

Kada je davne 1900. godine mađarski grof Gedeon Rohonci iz Alžira doneo krokan i zasadio ga na Biserno ostrvo, niko

MALA ŠKOLA DOBROG JUTRA (50): Koliko daleko lete pčele?

Radost pčelinje paše sve češće biva pomućena trovanjem pesticidima i gubicima pčela i društava pa se lep hobi, ili profesinonalna

Učinite dobro delo za planetu – odaberite jelku sa busenom!

Stižu nam novogodišnji i božićni praznici, koje ne možemo da zamislimo bez kićenja jelke. Raznobojni ukrasi, svetlucave lampice, ukrašavaju naše

PREDSTAVLJAMO NAJČEŠĆE VRSTE ŠAMPINJONA (2): Većinom jestive, samo jedna otrovna

Agaricus, ili šampinjoni, kako je odomaćeno kod nas, predstavljaju rod gljiva u okviru porodice Agaricacea koji broji oko 300 vrsta