Насловна ТЕМЕ ВОЋЕ Breskvi preti pepelnica, kruški čađava krastavost

Breskvi preti pepelnica, kruški čađava krastavost

268

U našim krajevima proleće je ćudljivo, posebno april, kada se smenjuju topli i hladni dani, kiša i sunce, a ponekad ume da iznenadi i mraz. Tada su voćari na mukama. Voćke valja zaštititi od više bolesti, a vreme nam to često ne dozvoljava.

Piše: Svetlana Mujanović

Od kojih bolesti u ovom mesecu treba štititi breskvu i krušku, pitali smo diplomiranog inženjera Aleksandra Petkovića iz PSSS-a u Prokuplju. Upozorio je na to da breskvu u ovom periodu treba redovno štititi od prouzrokovača pepelnice, a krušku od čađave krastavosti. Najbolje je ako se to radi preventivno, pre pojave znakova bolesti. A za to je potrebno da se poznaju paraziti i klimatski uslovi koji im odgovaraju.

Gljiva Sphaerotheca pannosa var. persicae – prouzrokovač pepelnice breskve – zaražava sve biljke iz roda Prunus. Posebno je štetna za breskve i nektarine, a može naseliti i badem i živu ogradu. Štete mogu biti velike, naročito na nektarinama, na kojima, kada je zaraza jaka, prevremeno otpadaju listovi pa u jesen na voćkama loše zdrvenjavaju letorasti koji, ako nastupi jači minus, mogu da izmrznu. Pepelnica je itekako štetna i na mladim sadnicama breskve u rasadnicima.

Gljiva zaražava sve zelene delove – listove, mladare, cvetove i plodove. Otkriva je karakteristična bela navlaka koja prekriva čitavu površinu. Zaraženi zeleni lastari vremenom se suše, štete na plodovima su takođe velike, a njihova visina zavisi od vremena zaraze. Najveća je ako se plodovi zaraze između faze zametanja do veličine oraha. Na njima puca pokožica i te ranice su ulazni otvori za druge bolesti, među kojima su najčešći prouzrokovači truleži. Na plodovima koje gljiva zarazi, kasnije se javljaju belo-sive pege.

Parazit prezimljava kao micelija u zaraženim pupoljcima, iz kojih se razvijaju bolesni mladari, s kojih se gljiva prenosi dalje, na druge delove voćke. Širenje zaraze može da se spreči rezidbom, kada se odstranjuju sve zaražene grančice koje se sakupe u vreću, iznesu iz zasada i spale. U kasnu jesen i u samom kretanju vegetacije trebalo bi ih oprskati nekim od fungicida na bazi bakra, sumporno-krečne čorbe, a kada krene vegetacija i uoče se prvi znaci zaraze, mogu se upotrebiti fungicidi na bazi aktivne materije tebukonazola, bipirimata, fluksapiroksada. Dok traje cvetanje, voćke ne bi trebalo štititi.

You need to be logged in to view the rest of the content. Please . Not a Member? Join Us