U našim krajevima proleće je ćudljivo, posebno april, kada se smenjuju topli i hladni dani, kiša i sunce, a ponekad ume da iznenadi i mraz. Tada su voćari na mukama. Voćke valja zaštititi od više bolesti, a vreme nam to često ne dozvoljava.
Piše: Svetlana Mujanović
Od kojih bolesti u ovom mesecu treba štititi breskvu i krušku, pitali smo diplomiranog inženjera Aleksandra Petkovića iz PSSS-a u Prokuplju. Upozorio je na to da breskvu u ovom periodu treba redovno štititi od prouzrokovača pepelnice, a krušku od čađave krastavosti. Najbolje je ako se to radi preventivno, pre pojave znakova bolesti. A za to je potrebno da se poznaju paraziti i klimatski uslovi koji im odgovaraju.
Gljiva Sphaerotheca pannosa var. persicae – prouzrokovač pepelnice breskve – zaražava sve biljke iz roda Prunus. Posebno je štetna za breskve i nektarine, a može naseliti i badem i živu ogradu. Štete mogu biti velike, naročito na nektarinama, na kojima, kada je zaraza jaka, prevremeno otpadaju listovi pa u jesen na voćkama loše zdrvenjavaju letorasti koji, ako nastupi jači minus, mogu da izmrznu. Pepelnica je itekako štetna i na mladim sadnicama breskve u rasadnicima.
Gljiva zaražava sve zelene delove – listove, mladare, cvetove i plodove. Otkriva je karakteristična bela navlaka koja prekriva čitavu površinu. Zaraženi zeleni lastari vremenom se suše, štete na plodovima su takođe velike, a njihova visina zavisi od vremena zaraze. Najveća je ako se plodovi zaraze između faze zametanja do veličine oraha. Na njima puca pokožica i te ranice su ulazni otvori za druge bolesti, među kojima su najčešći prouzrokovači truleži. Na plodovima koje gljiva zarazi, kasnije se javljaju belo-sive pege.
Parazit prezimljava kao micelija u zaraženim pupoljcima, iz kojih se razvijaju bolesni mladari, s kojih se gljiva prenosi dalje, na druge delove voćke. Širenje zaraze može da se spreči rezidbom, kada se odstranjuju sve zaražene grančice koje se sakupe u vreću, iznesu iz zasada i spale. U kasnu jesen i u samom kretanju vegetacije trebalo bi ih oprskati nekim od fungicida na bazi bakra, sumporno-krečne čorbe, a kada krene vegetacija i uoče se prvi znaci zaraze, mogu se upotrebiti fungicidi na bazi aktivne materije tebukonazola, bipirimata, fluksapiroksada. Dok traje cvetanje, voćke ne bi trebalo štititi.