TEME DANA

Ograda štiti od divljači

Voćke koje su posađene tokom jeseni, mogu se zagrnuti zemljom kako ne bi došlo do oštećenja korena, a ujedno se i štite od napada divljih životinja, dok treba obratiti pažnju i na prisustvo glodara. Ukoliko je jača zima, napadi divljači su izvesni i to srne, zečevi, neki glodari i slično.

NAJNOVIJE

Biti čobanin – teško, ali časno i pošteno

Sveta Jovanović iz sela Gornja Otulja, kod Vranja, je čovek koji se ne libi ni jednog poštenog posla. Ume da

A, šta ćete vi ovde?

Džaba svetla svetskog velegrada kad te u Srbiji čeka tvoje selo, tvoj izlokani put, tvoja njiva, stara šljiva, tvoj prag.

„Česnica“ se predstavila Kragujevcu!

Festival božićnog kolača „Česnica“ održan je danas u Kragujevcu drugu godinu zaredom. U Srbiji se ovaj regionalni festival održava od

Sirće od šumskog voća uvek drugačijeg ukusa

U  prvi mah sam pomislila da je vodnjika, na drugi vidim sirće od šumskog voća. Istog onog koje ide i

Zbog čega  morate biti oprezni s mineralnim đubrivima u voćnjaku?

U voćnjacima bi valjalo plitko obraditi samo zemljište u zoni reda, dok se prostor između redova može zasejati travnim smešama

Popunjavanje čokota i sadnja loze može i u decembru

20 DŽEPNIH KNJIGA Pred vama je svih 20 džepnih knjiga iz serijala „Moj voćnjak“, „Moj povrtnjak“, „Moj vinograd“ i „Moje

NAŠA IZDANJA

100 JELA SRBIJE

Knjiga “100 jela Srbije” - kuvar za sve generacije, kako za početnike, tako i za vrsne kuvare i kuvarice. Želja nam je da vas podsetimo i da sačuvamo od zaborava naša tradicionalna, narodna jela i mirise domaćih kuhinja.

20 DŽEPNIH KNJIGA

Serijal od 20 džepnih knjiga koji sadrži “Moj voćnjak”, “Moj povrtnjak”, “Moj vinograd” i “Moje cveće”. Knjige u formatu 16x12cm u punom koloru na 64 strane, lake za korisćenje i uvek pri ruci. “Moj voćnjak” će vas upoznati kako da krenete i počnete da formirate svoj zasad, pripremite zemljište i odaberete voćnu vrstu.

100 LEKOVITIH BILJAKA SRBIJE

Koliko je dobar osećaj kad popijemo čaj od biljaka koje smo sami ubrali? A koliko puta smo se zapitali kada smo u prirodi kako se zove ova biljka, za čega je dobra i koji deo da uberem? Konačno, možete da krenete u prirodu, na livadu, planinu, reku... i da lakim prelistavanjem pronađete jednu od 100 biljaka oko vas.

DOBRO JUTRO ČASOPIS

Dobro jutro je časopis namenjen poljoprivrednicima i ljubiteljima prirode — pokriva teme kao što su povrtarstvo, voćarstvo, vinogradarstvo, lekovito i začinsko bilje, pčelarstvo, životinjski svet, ekologija i slične oblasti.

VOĆE

Zbog čega  morate biti oprezni s mineralnim đubrivima u voćnjaku?

U voćnjacima bi valjalo plitko obraditi samo zemljište u zoni reda, dok se prostor između redova može zasejati travnim smešama

Iznenađenje iz prirode – da li je ovo najveća kruška ikada?

Dušan Vasiljević na putu ka Aleksadrovcu našao je nešto zaista neobično, džinovski plod koji na prvi pogled liči na krušku,

Imali smo šta da pokažemo Ukrajincima – asocijacija za jagodasto voće posetila Čačak

Delegacija Ukrajinske asocijacije za jagodasto voće je posetila Srbiju i neke od najznačajnijih otkupljivača i prerađivača ove vrste voća u

Zašto su mušmula i drenjina plodovi izuzetne vrednosti

Mušmula se u tradicionalnoj ishrani koristi za pravljenje džemova, rakija, kompota i sirupa. Stručna literatura ističe njenu sposobnost da povoljno

Koje su podloge najbolje za višnju

Divlja trešnja je generativna podloga koja preferira aerisana i rastresita zemljišta. Srednje je osetljivosti na kreč u zemljištu, ali se

Zagrtanje mladih sadnica

Tokom decembra zasadi voćaka se nalaze u periodu mirovanja, dok poslove koji nisu urađeni tokom novembra treba sada uraditi. Zasadi

POVRĆE

Tri setve spanaća

KO PLASTENIK GREJE, MOŽE SAD DA SEJE Spanać je biljka hladnog podneblja. Njegovo seme klija na četiri stepena, a biljka

Pregled povrća u skladištima

U decembru je poželjan pregled uskladištenog povrća (krompir, luk i dr.) kao i uklanjanje plodova sa simptomima truleži. U povrtnjacima

Tajne uspešne setve šargarepe

U vreme kada se sve više ljudi okreće proizvodnji povrća u kućnim baštama, šargarepa ostaje jedna od najčešće gajenih kultura.

Zašto je poleganje rasada najopasnija bolest?

Predstavlja najopasniju bolest tokom proizvodnje rasada. Bolest se ispoljava na mladim, tek izniklim biljkama u toplim lejama, kada, kako ime

Spanaću izuzetno prija kompost

Crni luk ne podnosi zasenjivanje, potrebna mu je manja osvetljenost nego paradajzu ili krastavcu, ali veća nego kupusu. Zahtevi za

VINOGRAD

Popunjavanje čokota i sadnja loze može i u decembru

20 DŽEPNIH KNJIGA Pred vama je svih 20 džepnih knjiga iz serijala „Moj voćnjak“, „Moj povrtnjak“, „Moj vinograd“ i „Moje

Kako pokrenuti mikrobiološku aktivnost zaključanog zemljišta

U Bjeljini je, u organizaciji firme Šmek komerc iz Novog Sada i Savić kompani iz Bjeljine, pred više od 170

Kompost i bio-preparati u organskoj proizvodnji grožđa

Organska proizvodnja vinove loze zahteva posebne metode obrade koje su u skladu s potrebama očuvanja ekosistema i smanjenja upotrebe sintetičkih

Prezentovana onlajn kupovina vina namenjena Kinezima

U Sremskim Karlovcima, u kojima uskoro treba da bude otvorena prva prodavnica namenjene kineskim turistima, koji će u njoj vina

Vinska vizija četvrti put u Beogradu

U toku je Vinska vizija otvorenog Balkana, WINE VISION BY OPEN BALKAN, četvrti po redu. Vinarije iz Italije, Francuske, Portugalije,

Vinogradi spremni i za -20 stepeni

U valjevskom kraju vinogradi  su u odličnom stanju. U toku je đubrenje i podrivanje zemljišta, priprema za predstojeću zimu. Jovan

LEKOVITO

Glog – 350 vrsta i sve su lekovite

Plodovi lekovitog gloga beru se u kasnu jesen, kada su potpuno zreli, a potom se dodatno prosuše. Ove jarko crvene

Đumbir iz saksije

Đumbir (Zingiber officinale) je višegodišnja biljka iz familije đumbirovki i jedna od najstarijih gajenih biljaka na svetu. Gaji se najviše

Đumbir i lek i afrodizijak

Đumbir ima specifičan slatkasto – ljutkast ukus, pa se koristi za pripremu marinada, umaka i sastavni je deo mešavina začina.

Jedan žbun gloga daje i 20 kilograma bobica

 Gajenje gloga moguće je, ali nije ukorenjeno na našim prostorima. Uglavnom koristimo resurse iz prirode. Sa jednog žbuna može da

Od lista crne ribizle moćan čaj za čir i gastritis

Crne ribizle su šampioni u sadržaju vitamina C, ali blagodati za telo donose, ne samo bobice, već i listovi od

Nežno ašovče za ljutu travku

POTRAGA ZA LEKOVITIM KORENJEM U kasnu jesen vadi se i suši korenje gaveza, maslačka i čička, koje se koristi u

ŽIVOT

Biti čobanin – teško, ali časno i pošteno

Sveta Jovanović iz sela Gornja Otulja, kod Vranja, je čovek koji se ne libi ni jednog poštenog posla. Ume da

A, šta ćete vi ovde?

Džaba svetla svetskog velegrada kad te u Srbiji čeka tvoje selo, tvoj izlokani put, tvoja njiva, stara šljiva, tvoj prag.

„Česnica“ se predstavila Kragujevcu!

Festival božićnog kolača „Česnica“ održan je danas u Kragujevcu drugu godinu zaredom. U Srbiji se ovaj regionalni festival održava od

Sirće od šumskog voća uvek drugačijeg ukusa

U  prvi mah sam pomislila da je vodnjika, na drugi vidim sirće od šumskog voća. Istog onog koje ide i

Održan 6. Šumadijski festival rakije

U Kragujevcu je održan 6. Šumadijski festival rakije, koji je okupio preko 40 destilerija iz cele Srbije i regiona. Iz

Vino i hrana – idealna kombinacija za praznike

Na manifestaciji “Nedelja italijanske kuhinje u svetu”, između ostalog predstavljena su italijanska vina iz tri renomirane vinarije: Picolato, Reboli i

ZELENILO

Kako smo birali našu jelku

Zimski meseci uvek bude asocijaciju na praznike, raspust, sneg, grudvanje i odmor… i naravno jelku. Nama dvema se uvek činilo

Glog – 350 vrsta i sve su lekovite

Plodovi lekovitog gloga beru se u kasnu jesen, kada su potpuno zreli, a potom se dodatno prosuše. Ove jarko crvene

Koje drveće saditi dalje od kuće?

Zašto grešite kada četinar obložite folijom pred zimu Koje greške najčešće pravite prilikom sadnje ukrasnog drveća? Koliko odaljite od kućnog

Kako pokrenuti mikrobiološku aktivnost zaključanog zemljišta

U Bjeljini je, u organizaciji firme Šmek komerc iz Novog Sada i Savić kompani iz Bjeljine, pred više od 170

Đumbir iz saksije

Đumbir (Zingiber officinale) je višegodišnja biljka iz familije đumbirovki i jedna od najstarijih gajenih biljaka na svetu. Gaji se najviše

Ruže orezati po hladnijem danu, bez padavina

Ruže su osetljive na predstojeće niske temperature, a da bi prezimile potrebna im je zaštita grma i pravilno orezivanje. Novembar

PČELARSTVO

Jeste li pravilno zazimili pčele? Ako niste evo koji problemi vas čekaju

Jeste li sigurni da ste dobro pripremili košnice za zimu? Da li su pčele u njima jake? Šta može da

Tajna dobrog meda

Zimski meseci predstavljaju najosetljiviji period u životnom ciklusu pčela i ključan trenutak za svakog pčelara. Iako med tokom cele godine

Kristalizacija je potvrda da je med prirodan

MALA ŠKOLA PČELARSTVA DOBROG JUTRA (85) Mnogi ljubitelji meda primete da se vremenom u tegli nešto menja: nekada tečan i

Kad priroda miruje, mora i pčela mirovati

Do nedavno jednolični i predvidivi izveštaji i prognoze o vremenskim prilikama koje očekujemo, u zadnje vreme u medijima praćeni su,

Nisu sve dimilice podjednako dobre

DIM SMIRUJE PČELE, ALI… Praksa korišćenja dima za rad s pčelama i oko njih datira iz drevnih vremena. Davno su

GLJIVE

Da li znate da je Srbija jedno od najvećih nalazišta tartufa u svetu?

Malo ko zna da se upravo ispod srpske zemlje krije pravo gastronomsko blago – tartuf. Ove luksuzne gljive, poznate kao

U kragujevačkim Šumaricama raste nova vrste gljive

Nova vrsta gljive Tricholoma punctatum ili tačkasta vitezovka pronađena je na obodu Kragujevca, u memorijalnom kompleksu „21. oktobar“ u Šumaricama.

Gljive na izložbi, u berbu samo iskusni!

Gljivarsko društvo „Šumadija“ organizovalo je proteklog vikenda u Kragujevcu jubilarnu 25. po redu izložba gljiva. Ujedno je obeleženo i četvrt

Milorad od marta do decembra meseca bere pečurke na Vlašiću

Milorad Slavnić iz Banjaluke, po izgledu šumskog rastinja prepoznaje da li u šumi ima pečuraka za branje. Ako proceni da

Kako je Branko Pavlović iz Ćuprije postao “kralj bukovača” u Pomoravlju

Napušteni tunel ili rudarsko okno idealni su prostori za gajenja bukovača i to svojim primerom pokazuje Branko Pavlović (50) iz