Насловна САВЕТИ СТРУКА 54. SAVETOVANJE AGRONOMA I POLJOPRIVREDNIKA SRBIJE I 46. SIMPOZIJUM „POLJOPRIVREDNA TEHNIKA“ NA...

54. SAVETOVANJE AGRONOMA I POLJOPRIVREDNIKA SRBIJE I 46. SIMPOZIJUM „POLJOPRIVREDNA TEHNIKA“ NA ZLATIBORU: Da uvažimo glas nauke i poljoprivrednika

746
Otvaranje simpozijuma foto: I. R.

U Kongresnoj sali „Srbija“ na Zlatiboru, uz učešće preko 1.300 stručnjaka, naučnika, praktičara i medija, otvoreni su 54. Savetovanje agronoma i poljoprivrednika Srbije i 46. Simpozijum „Poljoprovredna tehnika“. U ime organizatora, Instituta za ratarstvo i povrtarstvo, goste je pozdravila dr Svetlana Balešević Tubić, njegova direktorka, istakavši da je rad ove institucije prepoznala i država, proglašavajući je institucijom od nacionalnog značaja. Kako bismo išli u korak s vremenom savetovanje i sve panel diskusije donose i nešto novo – interakciju sa slušaocima, koji dobijaju priliku da, u razgovoru sa stručnjacima ili predstavnicima državnih institucija, dobiju odgovore na brojna pitanja koja muče proizvođače i naučnike i na licu mesta razreše neke dileme, vezane za uzgoj poljoprivrednih kultura, ali i modernizaciju celokupne poljoprivrede i poboljšanje njene pozicije u zemlji i okruženju, rekla je domaćica skupa dr Balešević Tubić, koja je, umesto pozdravne reči, održala je prezentaciju rada svog Instituta. Ona je najavila i tri velike međunarodne konferencije – dve ovogodišnje, posvećene soji i suncokretu, i jednu koja će se održati sledeće godine – međunarodnu konferenciju posvećenu semenarstvu krmnih biljaka.

 Dekan Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu prof. dr. Nedeljko Tica, istakao je da je najvažnije pitanje poljoprivrede u Srbiji danas kako očuvati poljoprivredno zemljište kao naš najvažniji resurs, ozbiljno ugroženo značajnim opadanjem organske materije.  Pitanje kako očuvati semenarsku proizvodnju u uslovima žestoke konkurencije, i zadržati cene koje će biti održive i za proizvođača, ali i za kupce, samo se nameće, a u tome bi nam najviše pomogla primena najsavremenije, informacione tehnologije, kako bismo pokušali da stignemo daleko odmakle zemlje čiji uspeh želimo da dostignemo.

Pokrajinski sekretar za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Vuk Radojević poručio je da broj učesnika dovoljno govori o važnosti poljoprivrede.

  • Pokrajinski sekretarijat sarađuje s Institutom za ratarstvo, imali smo priliku da realizujemo jedan IPA projekat s partnerima iz Mađarske. Za nas je to bio izazov, a to je prvi IPA projekat gde je Pokrajinski sekretarijat bio vodeći partner.  Ministarstvo je od 2017. omogućilo svima koji su hteli, da obnove mehanizaciju. Te godine je i Pokrajinski sekretarijat prvi put izdvojio sredstva za subvenciju nabavke priključne mehanizacije. Nakon toga je startovao IPARD, a ove godine već je raspisan poziv Ministarstva poljoprivrede za subvencionisanje „domaćih traktora“, odnosno, onih koji se sklapaju u Srbiji. Tu smo da uvažimo glas nauke, i da istovremeno oslušnemo potrebe poljoprivrednika – zaključio je pokrajinski sekretar za poljoprivredu.

Skup je zvanično otvorio pomoćnik ministra prosvete, nauke i tehnološkog razvoja prof. dr Viktor Nedović, ističući važnost saradnje prakse i nauke, oličene i u dualnom obrazovanju.

  • Novi Zakon o nauci i istraživanjima definiše novi način finansiranja nauke, institucionalnim finansiranjem, ali i konkurentnim, preko novouspostavljene institucije – Fonda za nauku  poručio je Nedović. – Već je raspisao tri konkurentna poziva: na podršku mladim istraživačima, na saradnju sa dijasporom, a treći poziv vezan je za veštačku inteligenciju. U februaru vas očekuje poziv u sklopu programa „Ideje“, a do kraja godine očekuje vas poziv u okviru programa „Razvoj“, gde ćemo pokušati da odgovorimo na zahteve za saradnjom nauke i privrede, posebno nauke i poljoprivrede.

U tri dana skupa, na zajedničkim panelima razgovaralo se o strategiji razvoja, merama institucionalne podrške, implementaciji precizne poljoprivrede, problemima i ponovnim ulaganjima u sistem navodnjavanja, ali i o vrstama semena, načinima na koji se koriste dronovi u nadzoru useva, kao i o uticaju klimatskih promena na poljoprivredu uopšte i načine na koji poljoprivrednik treba da reaguje. Veliki broj poljoprivrednika govori dovoljno o važnosti „silaska“ struke i nauke među praktičare, a ovaj simpozijum pokazuje da se reč stručnjaka sve više sluša među poljoprivrednicima, spremnim da idu u korak sa savremenim tehnologijama i digitalizacijom, kao produktom najnovije tehnološke revolucije.

Piše: Ivana Radoičić