TEME

Kako živeti od voćnjaka

Piše: Prof. dr Zoran Keserović Svedoci smo velikog iskoraka naših voćara i ekspanzije voćarske proizvodnje u Srbiji u poslednjoj deceniji.

Batat sladak u tanjiru, težak zalogaj za početnike

Piše: Jelena Lukić Mladi bračni par, Milica (37) i Marko (36) Jovanović, živi u Beogradu, a pošto je ona rodom

SADNJA KROMPIRA KAO PREVENTIVA: Bankovima potiv moljaca

Piše: Svetlana Mujanović U zavisnosti od temperature i regiona, krajem februara počinje priprema parcela za sadnju krompira. Iako „okoreli krompiraši“

TOPLE LEJE ZA RASAD: Stajnjak kao grejalica

Piše: Svetlana Mujanović Za proizvodnju povrća na otvorenom, a preko rasada, seme se seje u martu. Dakle, još nije vreme,

Jedna solitarna pčela kao 120 medonosnih

Piše: Svetlana Mujanović Svakom poljoprivredniku pčele su velika radost, pogotovo kada vide da se okupljaju na njihovim njivama. To je

BOROVNICA SVE UGROŽENIJA: Kako da prepoznate i umanjite štetu u zasadu

Piše: Svetlana Mujanović Poslednjih godina u Srbiji sve je više savremenih komercijalnih plantaža borovnice. Zbog velike investicije i značajne dobiti,

ZAŠTITA KOŠTIČAVOG VOĆA: Prva prskanja najbolje štite voćku

Piše: Svetlana Mujanović Koštičave voćke – višnja, trešnja, šljiva, breskva, nektarina i kajsija, u našoj zemlji se, u odnosu na

VOJVOĐANSKE TIKVE: “Olga” širi svetom zdravlje iz golice

Piše: Jasna Bajšanski Vojvođanske njive odvajkada su krasili najpre cvetovi, a zatim i krupni plodovi različitih tikava. Na severu naše

Jedinstven kompleks sobrašica u Lužnicama

Tekst i foto: Biljana Nenković Srbija baštini neprocenjivo nasleđe narodnog stvaralaštva, a jedno takvo nalazi se u selu Lužnice, na

Ruža – najlepši ukras za sva vremena

Ruža je cvet nad cvetovima. Iza svog imena krije avanturu dugu nekoliko miliona godina. Tu je pre nas. Veruje se

Hotel za cveće i drveće u Drljanu

Piše: Zorana Ljubojev Hotel za cveće i drveće prošle jeseni otvoren je u Drljanu, selu nadomak Bečeja, i prvi je

Smola leči rane i uboje

Tekst i foto: Željko Dulanović Smola koju luče četinari, kako bi se zalečili od povreda i zaštitili od napada štetnih