Насловна ТЕМЕ ВОЋЕ ISKUSTVA ITALIJANSKIH PROIZVOĐAČA SADNOG MATERIJALA: Mala zadruga velikog dometa

ISKUSTVA ITALIJANSKIH PROIZVOĐAČA SADNOG MATERIJALA: Mala zadruga velikog dometa

488
Young Vineyards in rows. Seedlings vines.Graft of the vines.

            Piše: Prof. dr Zoran Keserović

Iz novembarskih poslovnih susreta u severnoj Italiji, u kojoj sam boravio kao izaslanik Ministarstva za brigu o selu i gospodina Milana Krkobabića, izdvojiću nekoliko informacija važnih pre svega za našu poljoprivredu. Delegacija Srbije posetila je Međunarodni sajam vinogradarstva i vinarstva u gradu Pordenone, na polovini puta između Venecije i Trsta, kao i Regionalnu agenciju za ruralni razvoj ERSA – Friuli Venezia Giulia. Izuzetan je utisak sa, za nas priređenog, predstavljanja potencijala Interporto-intermodal terminala u Pordenoneu. Ovaj poznati evropski logistički centar i čvorište železničkog prevoza povezanog sa drumskim i vodnim-prekomorskim linijama prevoza, skladištenja, carina, špeditera i savremenih logističkih usluga u transportu ima dragocena poslovna iskustva u skladištenju i transportu poljoprivrednih proizvoda i smrznute robe, a za nas je najvažnija njihova spremnost za jačanje veza sa Srbijom i preko Srbije, kao i za ulaganja u naše kapacitete…

Posetili smo i VIVAI COOPERATIVI RAUSCEDO SCRL i preneću iskustva o tome kako je i zašto nastala ova kooperativa sa 230 kooperanata koja može da posluži kao primer našim proizvođačima sadnog materijala. Osnovana je 1930. godine i još tada su je videli kao pravi način održivosti i razvoja sela. Imali su zemljište perfektno za ovu proizvodnju, a pojava filoksere ih je terala na udruživanje. Kooperativa je nudila rešenja za tadašnju socijalnu krizu. Mladi su odlazili iz sela u gradove, a udruživanjem su dobili nadu i alternativu za život na selu.

Nada se i ostvarila, Kooperativa i danas rešava ekonomske i socijalne probleme. Veoma je važno što udruženi nastupaju sa velikom ponudom i povoljnijim cenama, što zajedno ulažu u razvoj i unapređuju komercijalu. Veliku pažnju su uvek posvećivali uzgoju kalemova i povećanju kvaliteta. Prvi su uveli parafin u proizvodnju kalemova. Privrednici, proizvođači kooperative su sarađivali, ali i investirali u istraživanja. Već 1970. počinju sa klonskom selekcijom, sa posebnim osvrtom na zdravstvene karakteristike. Vremenom se menjala filozofija, pa se, recimo, išlo na mali prinos da bi se povećao kvalitet vina. To se uvažava i u radu na selekciji vinove loze, imaju preko 30 klonova i imaju svoja sedišta u Francuskoj, Kaliforniji, Grčkoj, Australiji, Novom Zelandu.

Sada su i pred ovom kooperativom drugačiji izazovi. Promenila se klima. Da bi se smanjili troškovi, ide se na smanjenje tretiranja, kao i na stvaranje sorti koje su otporne na bolesti i klimatske uslove. Krenulo se u tom pravcu pre 20 godina. Ide se u nova istraživanja, u saradnji sa Univezitetom u Udinama. Stvaraju se novi hibridi, stvaraju se sve otpornije sorte. Tako se unapređuje i razvija poljoprivreda i ujedno štiti okruženje, da u prirodi i okolini bude što čistije.

Sve je manje vode, pa se ide i na stvaranje podloga koje su opornije na sušu i salanitet M-1, 2, 3,4. Sada već imaju osam laboratorija za istraživanje i razvoj, sami obavljaju kontrolu svoje proizvodnje. Lideri su u regionu. Misija koopertative jeste i da održi siromašan sloj ljudi koji od svojih usitnjenih parcela samostalno ne bi mogli da opstanu. Ilustracije radi, navešću da nijedan kooperant nema više od dva hektara obradivog zemljišta, a udružen ima optimalne uslove za rad i za život porodice.