Насловна ТЕМЕ ЖИВОТ Jači i intenzivniji sir od gaude, a naš iz Čuruga

Jači i intenzivniji sir od gaude, a naš iz Čuruga

109

Već deset godina jedan od najtraženijih sireva kod nas je i “Belgrader”. On se ne pravi za nekoliko sati, niti dana, ni za nekoliko nedelja, već su potrebni meseci nege i strpljenja da sazri u podrumu u idealnim klimatskim uslovima.

– Mi smo 2000. godine došli na ideju da pravimo sir, zato što u Srbiju u to vreme nije bilo nekog premijum sira koji sazreva i koji je kvalitetan, tako da smo po recepturi holandske gaude i od holandskih majstora naučili kako se pravi takav  sir – jedinstveni domaći pod nazivom “Belgrader”. To je kravlji sir koji se pravi od domaćeg mleka. U pravljenju se dodaje pirodno sirilo koje uzimamo iz Italije. Koristimo bakterije koje čine da sir sazri i zbog toga je mnogo teško napraviti ovakvu vrstu sira, jer zaista zahteva idealne uslove. Za kilogram sira potroši se deset litara mleka. On sazreva minimum od tri do šest meseci i to na temperaturi od 14 stepeni Celzijusa. Takva temperatura je idealna da bi on gubio vlagu polako i da se ne stvrdne previše već da dobije kremastu teksturu, ali da i dalje ostane kvalitetan. Zato je “Belgrader” polutvrdi sir – priča ispred firme Manja Stoiljković.

Koturovi su od 8 kilograma oblika i boje holandske gaude, a da od kilaže zavisi kako će sir sazreti i koliko procentualno vode gubi.

– Nedavno je jedna gospođa, koja je ekspert za sireve i uvozi razne sireve iz Evrope u Ameriku, naš sir prepoznala kao jedan od najboljih na ovim prostorima, jer je unikatan i nije tradicionalni srpski sir, ali je ipak naš jer je pravljen od domaćih sirovina. Jedina zamerka koju je ona imala je to što je podseća na holandsku gaudu. Ako se uporedi sa holandskom gaudom, naš sir je sa domaćim sirovinama jači i ima intenzivniji ukus. Proizvodi se u Čurugu, bizu Novog Sada. U sklopu naše farme imamo krave, tako da je uvek sveže mleko od koga se pravi ovaj sir – ističe Manja. 

Sto grama ovog proizvoda ima energetsku vrednost 368 kalorija. Od toga su masti 29 grama, zasićene masne kiseline 18,2, ugljeni hidrati 5,35, šećeri 5,35, proteini 21,5, a so 2 grama.

– Ovi sirevi jesu skluplji, ali su oni više za degustaciju, jer se iz njih maksimano izvuku svi ukusi, a ne za konzumiranje velikih količina. “Belgrader” može da se stavi u razna jela kao što su paste, pice, senviči, omleti… Kilogram sira u maloprodaju košta oko 3 000 dinara. Mogu se naći u raznim marketima, ali i u restoranima.

Naš sagovornik kaže da kotur ovog sira može dugo da stoji.

– Što je stariji, to je jači. U jednom trenutku će postati kao parmezan – tvrdi sir, jer će sva voda da se iscedi iz njega. To neko voli, pa se on onda nareže u prah i kao takav stavlja preko paste. Ako duže stoji, može da se ubuđa. Tada se samo obriše plesan. To nije štetno za njega jer on ima preko koru – naglašava Stoiljković.

Tekst i foto Dijana Maksimović