KAKO SPREČITI PREVREMENO OPADANJE PLODOVA

Stabla skoro svih vrsta voća u optimalnim uslovima razvoja obilno formiraju cvetove, ali se od tog mnoštva samo mali broj oplodi i razvije u plodove. Kod jabuke je to 10 do 15 procenata, kruške 10 do 20, šljive 5 do 10, trešnje 20 do 30, višnje 15 do 35, kajsije 10 do 30, oraha 50 do 70 procenata…

I pored toga što se pojedinih godina ipak zametne veliki broj plodova, u toku porasta i razvitka, ni svi oni ne ostaju na rodnim granama do pune zrelosti i berbe. Voćari iz iskustva znaju da je kod svih voćnih vrsta u drugom delu vegetacije izražena pojava opadanja formiranih plodova.

I višak kalijuma umanjuje rod

Razloga ima više, a najčešći je dugotrajna suša koja ubrzava njihovo prevremeno opadanje. S obzirom na to da je osmotski napon ili pritisak u listovima veći od osmotskog napona u plodovima, listovi, u nedostatku vlage, izvlače vodu iz njih, tako da oni ostaju sitni i prevremeno sazrevaju. Kod drvenastih voćaka veći nedostatak vlage javlja se neposredno pred početak berbe, Naročito je izražen kod jabuke. Plodovi intenzivnije opadaju u vreme suše, jer tada, osim vode nedostaju i azot i ugljeni hidrati koji su važni za njihov ostanak na granama.

Kako pomoći voćkama?

 Da bi se sprečilo opadanje, trebalo bi ih oprskati fitohormonima. Dokazano je da značajnije opadanje plodova nastaje i usled intenzivnijeg stvaranja biljnog hormona etilena koji aktivira enzime koji utiču na stvaranje apcisnog sloja na peteljci. Veliki uticaj ima i preopterećenost rodom. Nepovoljnim odnosom list-plod smanjeno je snabdevanje plodova ugljenim hidratima. Osim toga pojačana mineralna ishrana kalijumom narušava odnos kalijuma i magnezijuma, što intenzivira opadanje.

Opadanje je redovna pojava kod svih voćnih vrsta. Svaka voćka se sama bori za svoj rod i sama određuje koliko plodova može da iznese. Da opadanje ne bi bilo obilno, svakom stablu treba pravovremeno pomoći. Indirektna delovanja voćara usmerena su na primenu odgovarajućih i pravovremenih agrotehničkih mera, pre svega na pravilnu ishranu i navodnjavanje zasada, čime se obezbeđuje normalno snabdevanje voćaka organskim i mineralnim materijama, stabilizuje njihov imunitet, smanjuje rizik od napada bolesti i štetočina. Time se znatno otklanjaju posledice junskog opadanja, kao i opadanja formiranih plodova pre berbe.

Piše: Mr Branko Tanasković, PSS služba u Čačku

Pred vama je svih 20 džepnih knjiga iz serijala „Moj voćnjak“, „Moj povrtnjak“, „Moj vinograd“ i „Moje cveće“. Knjige u formatu 16x12cm u punom koloru na 64 strane, lake za korišćenje i uvek pri ruci.

Moj voćnjak će vas upoznati kako da krenete i počnete da formirate svoj zasad, pripremite zemljište, odaberete voćnu vrstu.

Tu su i Jabuka, Višnja, Trešnja, Kruška, Borovnica, Jagoda, Malina, Leska, Šljiva, Kajsija, Ruža, Paradajz, Paprika, Krompir, Krastavac, Grašak, Pasulj, Lukovi i Vinograd.

razvojnifv.png

RAZNO

Salata od čičoke

Priprema se od 3-4 čičoke, dve šargarepe, jednog praziluka, a dodaju se morska so, maslinovo ulje i jabukovo sirće. Skuvajte

Kako i čime da uklonite dosadne puževe iz povrtnjaka

U zaštićenom prostoru salatom se hrane i štetni insekti ali i puževi. Najčešći su puževi golaći. Telo im je izduženo

Jeste li znali da je korijander čistač otrova i teških metala?

Korijander (Coriandrum sativum) je biljka neobičnog izgleda i još neobičnijeg mirisa koji podseća na trag ozloglašene smrdibube. Kod nas se

Strateški proizvod traži strateške poteze

OBLAČINSKA VIŠNJA NAŠA IZVOZNA UZDANICA Oblačinska višnja je strateški poljoprivredni proizvod i privredno veoma značajna za našu zemlju. Poslednjih godina

Tatlije – jednostavne, a mirišu na bakin zagrljaj

U vremena kada je jelo više zavisilo od umešnosti domaćice nego od sastojaka (jer mnogo  toga nije ni bilo), kolači

Sve što treba da znate o uzgoju salate: temperatura, đubrenje i najbolji predusevi

Salata je biljka dugog dana, ne zahteva veliku toplotu. Klija pri minimalnoj temperaturi od 2-3 ºS, a optimalna je 18