Насловна ТЕМЕ ВОЋЕ Korak po korak do dobrog roda

Korak po korak do dobrog roda

158

Zemljište među voćkama u kajsijaru može se održavati na nekoliko načina. Jedan je jalovi ugar kada je prostor između voćaka stalno obrađen, drugi gajenje uzrodica kada se u prvim godinama nakon sadnje između voćaka gaje i druge vrste biljaka, a cilj je da se bolje iskoristi prazan zemljišni prostor. Treća mogućnost je malčiranje, odnosno zastiranje zemljišta u međuredu i prostora oko voćaka različitim organskim materijalima, kao što je sitna slama. Mogu da se koriste i kombinacije kao jalovi ugar i herbicidni pojac, ili jalovi ugar i plastična folija.

Kajsiji prija đubrenje mineralnim đubrivima. To se radi tri puta godišnje. Prvi put u jesen kada se jedna trećina od ukupne količine „veštaka“ zatanjira među voćkama. Drugi put se druga trećina hraniva unosi u proleće, pre kretanja vegetacije. Poslednja trećina đubriva se rastura u toku vegetacije. Uvek je potrebno da se razbacano đubrivo zatanjira. Što se tiče sastava đubriva za prihranu voćaka, treba ga prilagoditi kvalitetu zemljišta i sadržaju hraniva u njemu, a to se obično određuje posle pripreme. Tokom sezone, ako se ukaže potreba, može se uraditi i folijarna prihrana.

Za razliku od ostalih voćnih vrsta, kajsija se orezuje po nekom svom „kalendaru“. Prvi put se to radi pred cvetanje, a ne kao kod jabuke i kruške u rano proleće. Druga rezidba pada početkom maja, treća krajem jula i početkom avgusta. Pokazalo se da tako malo pomeren početak za orezivanje kajsija daje bolje rezultate u suzbijanju pa i izbegavanju apopleksije. U drugoj rezidbi, koja se radi od početka maja, prekraćuju se mladari koji su isterali više od 30 cm na mladim voćkama. Ukoliko je stablo kajsije do kraja formirano, takvi mladari se uklanjaju u potpunosti. Treći put kajsija se orezuje obično u periodu od 30 dana posle završene berbe, a cilj je da se obezbedi bolja provetrenost voćke. Preporuka je da se posle završene treće rezidbe voćke zaštite nekim od fungicida na bazi bakra.

Kao i drugim voćkama, kajsiji prija zalivanje. Neka opšta „mera“ za zalivanje jeste tri puta godišnje. Prvi put je u fazi pred otvaranje pupoljka, drugo zalivanje treba da se obavi dve nedelje posle cvetanja i treće oko tri nedelje pre zrenja plodova. U zasadima u kojima se voćke navodnjavaju to valja raditi obazrivo. Pri kraju sezone, suviše dugim periodom navodnjavanja može se produžiti vegetacija i usled toga mraz može naneti štete voćkama koje su inače prilično osetljive na niske temperature.

Veća pažnja treba da se posveti i količini vode koja se unese preko sistema za zalivanje. Da li je voda neophodna i u kojoj dozi, odlučuju temperatura, ali i količina padavina i rezerve vode u zemljištu. Navodnjavanje treba uskladiti sa stanjem voćaka i starošću zasada. Voda se može dodavati brazdama, ali se u novije vreme sve više koristi sistem kap po kap.

Piše: Dipl. inž. Magdalena Todorović, PSSS Kuršumlija

Pred vama je svih 20 džepnih knjiga iz serijala „Moj voćnjak“, „Moj povrtnjak“, „Moj vinograd“ i „Moje cveće“. Knjige u formatu 16x12cm u punom koloru na 64 strane, lake za korišćenje i uvek pri ruci.

Moj voćnjak će vas upoznati kako da krenete i počnete da formirate svoj zasad, pripremite zemljište, odaberete voćnu vrstu.

Tu su i Jabuka, Višnja, Trešnja, Kruška, Borovnica, Jagoda, Malina, Leska, Šljiva, Kajsija, Ruža, Paradajz, Paprika, Krompir, Krastavac, Grašak, Pasulj, Lukovi i Vinograd.