Kupusnjača sa ukusom senfa

MIZUNA ATRAKTIVNA ZIMSKA SALATA

Mizuna potiče iz Japana, pripada porodici kupusnjača i bliska je rođaka slačici, o čemu svedoči i njen ukus. Naime, njeni listovi imaju ukus senfa i odlična je zimska salata. Na otvorenom se može sejati do kraja oktobra, u zatvorenom od septembra do marta, pogodna je za uzgoj na osunčanoj prozorskoj dasci, u saksiji… Može da bude prva zelena salata nadohvat ruke, čiji listovi dospevaju za berbu tokom zime.

Iako se kod nas malo gaji, u nekim regionima je potpuno nepoznata, njene koristi nikako ne bi mogle da se opišu u kratkim crtama. To je brzorastuća biljka, čiji prvi listovi dospevaju na berbu samo 30 dana posle setve. S većih biljaka mogu se „skidati“ pojedinačni listovi ili se režu čitave glavice. Seme ove salate klija za, samo, tri dana.

Mizuna ima svetlo zelene paperjaste listove koji su usko nazubljeni i prave čvrstu rozetu. Izgledom izuzetno podseća na rukolu, s tim da su joj listovi više urezani i značajno je bujnija. Listovi joj imaju prijatan, blag ukus senfa, a što je biljka razvijenija, starija i raskošnija, on postaje intenzivniji. Najčešće se koristi sveža, kao dodatak raznim salatama, ili kratko termički obrađena – kuvana. Može da se dodaje supama i čorbama, pirinču, pasti…

Konzumiranjem mizuna salate podiže se imunitet, jer je bogata vitaminom C. Osim što je zdrava i ukusna, predstavlja odličan ukras u bašti, a može se gajiti i kao međuusev s drugim, visokim povrćem.

Mizuna nije puno probirljiva kada je u pitanju izbor zemljišta, ali najviše voli ilovasta, u kojima se duže zadržava voda, jer je u proizvodnji ove salate osnovno pravilo da se zemljište tokom njene vegetacije nikada ne sme zasušiti. Po pravilu, ne zahteva dodatno đubrenje pre setve, ako se gaji posle povrća koje je đubreno i prihranjivano. Mizuna se na otvorenom seje se na razmak 20 x 30 cm, a bere do prvih mrazeva. Kao i rukolu, napadaju je buvač i puževi.

Piše: Svetlana Mujanović

razvojnifv.png

RAZNO

Srpska piramida – biser prirode

U istočnoj Srbiji uzdiže se planina Rtanj. Prepoznatljiva po svom piramidalnom obliku sa najvišim vrhom Šiljak (1565 m). Nalazi se

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra