ZELENA REZIDBA VINOVE LOZE POČELA S VEGETACIJOM
Zelene operacije u vinogradu su ampelotehničke mere koje se rade na čokotima od početka vegetacije do pred berbu. Neizostavno je, recimo, redovno uklanjanje suvišnih lastara (lačenje), zalamanje ili prekraćivanje lastara, uklanjanje i prekraćivanje zaperaka, prstenovanje loze, proređivanje cvasti i grozdova, i uklanjanje suvišnih listova (defolijacija). Najčešče se sve ove radnje jednim imenom zovu – zelena rezidba. Pojasnićemo značaj i ulogu svake navedene operacije.
Lačenje je naziv za uklanjanje suvišnih lastara s čokota i obavezno se radi početkom vegetacije, dok su oni kratki, maksimalno do 20 cm dužine. Uklanjaju se mladi lastari sa stabla, glave čokota, s krakova, kao i oni koji su izbili iz suočica zimskih okaca. Cilj je da se smanji zasenjivanje i optimizuje fotosintetska aktivnost, odnosno, obezbedi dobra provetrenost čokota i time, pre svega, smanji rizik od pojave bolesti i štetočina.
Koliko puta se odstranjuju suvišni lastari, kada se primenjuje prstenovanje, kada proređivanje cvasti grozdova, pročitaćete u nastavku teksta, ukoliko se pretplatite na naše internet izdanje.
Lastari, listovi i zaperci seku se više puta
Po pravilu, suvišni lastari se odstranjuju nekoliko puta u toku vegetacije. U procesu porasta lastara oni se usmeravaju na gore i provlače između duplih redova žica. U momentu kad prerastu poslednji red žičane armature za 20 do 30 cm, oni se prekraćuju.

Listovi se takođe proređuju više puta tokom vegetacije, a cilj je da se obezbedi njihov dovoljan, ali ne i suvišan broj na lastarima. Naime, za normalno sazrevanje grožđa i lastara potrebno je ostaviti 10 do 12 zdravih listova iznad poslednjeg grozda na lastaru. Sav višak valja izbaciti da ne troši hranu i vodu.
U pazuhu listova razvijaju se zaperci ili lastari drugog reda koje treba uklanjati ili prekraćivati. Uklanjaju se do osnove oko grozdova, a iznad ove zone se prekraćuju na 3-4 lista, jer su upravo oni fotosintetski aktivniji u odnosu na donje listove.
Manje broj cvasti, bolji grozdovi
Prstenovanje se uglavnom primenjuje u proizvodnji stonog grožđa, a u cilju ranijeg sazrevanja i dobijanja krupnijih bobica. Izvodi se na lukovima uklanjanjem kore i floema u vidu prstena čime se ubrzava porast i sazrevanje grozdova iznad prstenovanog dela. Obavlja se obično nedelju do dve posle precvetavanja loze.
Proređivanje cvasti i grozdova su operacije koje se takođe koriste kod stonih sorti vinove loze. Obično se uklanja svaka treća cvast na lastaru i na taj način dobija se bolji kvalitet grozdova.
Uklanjanje listova (defolijacija) radi se u zoni grozda i odstranjuju se donji listovi u fazi sazrevanja. Ovi zahvati su naročito aktuelni pri povećanoj vlažnosti pred berbu i imaju za cilj provetravanje čokota i bolju osunčanost što smanjuje pre svega rizik od pojave truleži. Obično se izvodi samo s istočne strane redova da bi se izbegao negativan uticaj visokih temperatura u popodnevnim satima, odnosno, da bi se isključila mogućnost stvaranja ožegotina na grozdovima kao i dehidratacija bobica.
Piše: Dipl. inž. Velimir Stanojević, PSSS Čačak

20 DŽEPNIH KNJIGA
Pred vama je svih 20 džepnih knjiga iz serijala „Moj voćnjak“, „Moj povrtnjak“, „Moj vinograd“ i „Moje cveće“. Knjige u formatu 16x12cm u punom koloru na 64 strane, lake za korišćenje i uvek pri ruci.
Moj voćnjak će vas upoznati kako da krenete i počnete da formirate svoj zasad, pripremite zemljište, odaberete voćnu vrstu.
Tu su i Jabuka, Višnja, Trešnja, Kruška, Borovnica, Jagoda, Malina, Leska, Šljiva, Kajsija, Ruža, Paradajz, Paprika, Krompir, Krastavac, Grašak, Pasulj, Lukovi i Vinograd.
0691154004
dobrojutro.redakcija@gmail.com