Насловна ТЕМЕ ВОЋЕ PISTAĆI: Sadnice stižu iz Selišta

PISTAĆI: Sadnice stižu iz Selišta

597

Do 2010. godine najveći proizvođač pistaća u svetu bio je Iran, ali su tada primat preuzele Sjedinjene Američke Države, koje godišnje izvezu oko 120 miliona kilograma ove skupe grickalice. Pistaće u Iranu zovu “nasmejani orašasti plodovi”, a u Kini “srećni plodovi”. U postojbini pistaća, na Bliskom istoku, kažu da ko sedi ispod drveta pistaća i čuje ljuske kako pucketaju, znak je da će ga pratiti sreća!

Piše: Biljana Nenković;

 Foto: Dejan Jakovljević

Da li u Srbiji postoje stabla ispod kojih se mogu čuti zvuci sreće? Retka su, ali postoje i rađaju! Nekoliko njih je u selu Donji Matejevac kod Niša, gde domaćini, koji ih gaje iz hobija, godišnje uberu oko 15 kilograma plodova po stablu.

Ali, u Selištu kod Trstenika, Dejan Jakovljević, rasadničar tradicionalnih voćnih i koštunjavih vrsta, proizvodi sadnice i ujedno u vlasništvu ima 50 stabala pistaća, starih četiri godine. One su za ovog rasadničara matične biljke, koje se orezuju i služe da bi dale što više pupoljaka za kalemljenje.

Smolom rasteruju insekte i divljač

– Na ideju da proizvodim sadnice pistaća došao sam pre šest godina, kada sam saznao da se u Donjem Matejevcu nalaze plodonosna stabla, stara nekoliko godina. Domaćini ih ne štite od mraza i ne zahtevaju posebnu negu – kaže Dejan Jakovljević.

Pistaći mogu da podnesu temperaturne oscilacije od čak 40 stepeni. U njihovoj postojbini, Iranu, temperature se noću kreću od minus 5 do dnevnih 45 stepeni. Nemaju posebnih zahteva oko zaštite ili održavanja, jer je u pitanju veoma otporna biljna vrsta. U sebi imaju smolu jakog mirisa, sličnog boru i zbog toga ih izbegavaju i insekti, i divljač. Od poznatih bolesti potrebna im je jedino zaštita protiv crne pegavosti u drugoj polovini leta. Navodnjavanje nije potrebno, jer imaju vretenast koren, koji brzo dopire do dubljih slojeva zemlje.

– Kada bi se neko plantažno bavio uzgojem pistaća, zalivanje bi bilo poželjno, pogotovo u prvoj godini, dok koren ne dostigne dubinu od pola metra. Kasnije se primenjuje samo radi unošenja vodotopivih preparata za ishranu biljaka. Sadnice ne izmrzavaju zimi i nije im potrebna zaštita – savetuje ovaj rasadničar.

Životni vek pistaća zavisi od sorte i uslova gajenja. Najdugotrajnije su iranske sorte. One bez ikakvih agrotehničkih mera žive čitav vek, dok kalifornijske sorte traju najkraće, oko 35 godina. U kontinentalnom delu Turske stablo živi i rađa 50 godina. U Srbiji još uvek nema takvog podatka, s obzirom na to da je sadnja pistaća u povoju, sporadična je, na nivou hobija i uglavnom eksperimentalna.

Muške i ženske biljke

Sadnice pistaća počinju da plodonose u petoj godini, ako su kalemljene ili u trećoj, ukoliko su dvogodišnje. Posle deset godina prosečan prinos je oko 15 kilograma čistog ploda i to je u našim uslovima maksimalan rod. Ako se ima u vidu visoka cena ove grickalice i sastojka za kolače, može se reći da bi bila isplativa.

Pistaći su dvodome biljke. Imaju samo jedan pol cvetova. Zato je u zasadu potrebno imati mušku i žensku biljku. Muške biljke oprašuju u radijusu od 30 metara. To znači da najudaljenija ženska sadnica ne sme biti na manje od 15 metara udaljena od muške, kako u redu, tako i u bočnim redovima.

You need to be logged in to view the rest of the content. Please . Not a Member? Join Us