Насловна ТЕМЕ ВОЋЕ PREDNOSTI SUVOG I ORAŠASTOG VOĆA

PREDNOSTI SUVOG I ORAŠASTOG VOĆA

480

Piše: Lea Radlovački

Kako je zimi izuzetno važno jačati imunitet hranom, neophodno je pažljivo birati šta ćemo i kako unositi u organizam. S obzirom na to da je sada period kad sezonskom voću nije vreme, ali ga ima na rafovima prodavnica i na pijaci, najsigurnija, pa čak i zdravija zamena jesu suvo i orašasto voće koje se, svakako, može jesti i tokom cele godine. Reč je o dva u potpunosti različita proizvoda, a ono što im je zajedničko, zbog čega ih sada i svrstavamo u istu priču, jesu načini i razlozi konzumiranja, kao i veoma često međusobno kombinovanje u ishrani.

Naime, reč je o voću koje je manjih dimenzija, ali sadrži više kalorija, te se preporučuje unos manjih količina. Suvo i orašasto voće možete kupiti doslovno bilo gde – u marketima, na pijacama, kao i u specijalizovanim prodavnicama zdrave hrane i to u bilo koje doba godine.

Manje vode, više kalorija

Neki kažu da je sušenje voća težnja čoveka i njegovih predaka da svež plod duže sačuvaju, a da ne izgubi korisne sastojke. A kako mu i sam naziv kaže, nastaje sušenjem zrelog voća, odnosno, izbacivanjem veće količine vode, čak i do 90 odsto, te je manje atraktivnog izgleda i ima manje dimenzije od svežeg. Poređenja radi, za 450 grama suvog grožđa, potrebno je 1,8 kilograma svežeg…

Sušenje može da bude prirodnim putem, odnosno uz pomoć sunca i vetra, ili u sušarama. Međutim, to ne znači da proizvodi gube na hranljivim sastojcima, naprotiv.

– Reč je o voću koje je najbolje konzumirati za prvu jutarnju užinu, nakon doručka, a pre ručka, jer daje neophodnu energiju za dnevnu dinamiku života – pojašnjava specijalista strukovni nutricionista dijetetičar Karolina Petrović, dodajući i da je suvo voće dobra alternativa i zamena za slatkiše.

Suvo voće je hiperkalorično, za razliku od svežeg, pa ga zdrave osobe moraju dozirati, osobe na redukovanim režimima ishrane oprezno koristiti, a osobe koje imaju šećernu bolest treba da ga isključe iz upotrebe.

– Ovako pripremljeno voće sadrži obilje biljnih vlakana, pa je preporučljivo kod osoba koje pate od opstipacije, te im utiče na ubrzanje peristaltike creva i uspostavljanje redovne stolice, a tu se posebno izdvajaju suve šljive kao prirodni diuretik – dodaje Petrović.

Dve porcije suvog voća na nedeljnom nivou sasvim su dovoljne za naš organizam, ali se količine ipak razlikuju u odnosu na individualne potrebe osobe. S konzumiranjem suvog voća treba voditi računa jer preterana količina dovodi i do gojaznosti.

U zdravstvenom smislu, suvo voće je dobro za osobe koje imaju probleme sa crevima i bubrezima, pate od kardiovaskularnih oboljenja, a dobro je i za pročišćavanje žuči i, što je najneobičnije, dobro je za zube i desni jer nemaju veštačke šećere, a imaju određene supstance koje suzbijaju štetne bakterije.

Među najčešće sušenim voćem su grožđe, šljive, kajsije, smokve, brusnice, borovnica, aronija, ali i jabuka, kruška, banana i drugo.

Bademi i lešnici čuvaju srce

Za razliku od sušenog voća, orašasto je daleko lakše za pripremu jer može da se konzumira pečeno ili, još bolje, sirovo. Kako bilo, to voće je prepuno mineralima, nezasićenim mastima i vitaminima. Neke svetske studije dokazale su da samo šaka orašastog voća dnevno smanjuje rizik od srčanog udara. Recimo, muškarci koji su dvaput dnevno konzumirali bademe, lešnike ili brazilski orah u sirovom stanju, imali su 50 odsto manji rizik od iznenadnog srčanog udara, u poređenju s vršnjacima koji su retko ili čak nikad konzumirali te plodove.

Kandirano najslađe

Kandirano voće je sitno i praktično za upotrebu kao i sušeno i orašasto, ali je za razliku od njih, manje zdravo jer sadrži daleko veću količinu šećera, budući da se svež plod natapa šećernim sirupom, čime se smanjuje količina vode. Za takvu vrstu prerade, koja je poprilično zahtevna i dugotrajna, najpogodnije je koštičavo voće poput trešanja, višanja, šljiva, kajsija, ali je moguće kandirati i kruške, dunje, jabuke, lubenicu, a naročito tropsko voće i njihovu koru. Kandirano voće često se koristi kao slatkiš, kao i u pravljenju kolača i torti.

Ni sa orašastim voćem ne treba preterivati, jer je hiperkalorično, pa ga pažljivo treba uklopiti u jelovnik, a moguće je njime zameniti razne industrijske prerađevine i grickalice.

– Recimo, orah bi, u zavisnosti od dnevnog optimalnog kalorijskog unosa, trebao biti zastupljen od pet do deset procenata u celodnevnom obedu, što je oko 30 grama – kaže nutricionistkinja Karolina Petrović. – Kada je, na primer, reč o kestenu, koji je dobar kod hipertenzije bubrežnih i kardiovaskularnih bolesti, on nema mnogo kalorija, svega 170 na 100 grama, ali nije lako svarljiv, pa nije preporučljiv za osobe koje imaju probleme s varenjem.

Osim kestena, među najmanje kalorično orašasto voće spadaju i pistaći, koji čine arterije fleksibilnijim i time smanjuju rizik od srčanog i moždanog udara. Bademi su bogati vitaminom E i pomažu kod stvaranja crvenih krvnih zrnaca, održavaju dobru memoriju i sprečavaju demenciju. Orah je koristan za rad mozga jer obiluje omega-3 masnim kiselinama koje naš organizam ne može da stvara, pa ih moramo unositi putem namirnica. Kikiriki je odličan antioksidant koji usporava starenje i smanjuje rizik od kardiovaskularnih oboljenja. Za brazilski orah kažu da je prava nutritivna bomba koja podstiče obnavljanje kože, a uspešno sprečava rak prostate. U orašaste plodove spadaju i semenke bora, takozvani pinjoli, koje doprinose smanjivanju „lošeg“ holesterola, a sadrže mnogo magnezijuma, pa se tretiraju kao jedan od najjačih oksidanata u organizmu.

Orašasto voće najviše konzumiraju Evropljani, dok je proizvodnja najzastupljenija u Aziji i Južnoj Americi. Kod nas se neke vrste, kao što su orasi, lešnici i bademi, najčešće koriste pri pravljenju kolača i torti

Veliki potencijal zamrznutog voća

Kako bismo zimi unosili što više voća, nije loše ni koristiti ga u zamrznutoj varijanti, a njegova upotreba je s godinama sve veća. Prema nekim podacima, od ukupne količine smrznutog voća koje se proizvede na svetskom nivou, Evropa uveze skoro 50 odsto. Na listi država koje nisu u Evropskoj uniji, među vodećim dobavljačima te vrste prerađenog voća nalazi se i Srbija. Osim za kolače i torte, zamrznuto voće se često koristi i za pravljenje zdravih napitaka.