Насловна РАЗНО Prirodu ugrožavaju navike potrošačkog društva

Prirodu ugrožavaju navike potrošačkog društva

5892

Jedan broj država, biološkoj raznolikosti posvetiće čitavu ovu sedmicu – jer je stanje ekosistema zabrinjavajuće. Zbog uticaja savremenih tehnologija i klimatskih promena – planeta uznemirujućom brzinom gubi biljne i životinjske vrste, što utiče i na život ljudi.

Odnos čoveka i prirode je narušen – u svetu je, za samo pola veka, populacija sisara, ptica, riba, vodozemaca i gmizavaca smanjena čak 68 odsto, a jednoj od pet vrsta biljaka preti nestanak.

Biodiverzitet Srbije čini oko 60.000 vrsta, a među najugoženijima su: beloglavi sup, mrki medved, divokoza, srna, stepski soko, veliki tetreb, jelen, ris, orao krstaš. 

„Mislim da su dobri pokazatelji to što je Srbija jedan od 153 svetska centara biodiverziteta. A visokoplaninski i planinski region Srbije u okviru balkanskog poluostrva predstavlja jedan od šest centara“, rekao je Nenad Sekulić, načelnik Odeljenja za biodiverzitet Zavoda za zaštitu prirode Srbije.

Zemlja nam važi za bogatu i florom i faunom, ali neophodan je veći stepen zaštite svih rezervata.

Čiste reke, potoci, jezera i vlažna staništa, poput močvara su njihova staništa.

„Preporuka su da bude 30 posto područja, teritorije zemlje zaštićeno. Srbija nažalost ima samo sedam procenata zaštićenih područja. Da zaštitimo područja koja su staništa za sve te biljke i životinje koje su ugrožene našim preterano potrošačkim načinom života“, kaže Duška Dimović iz Svetskog fonda za prirodu.

Biljke, kao osnovu ekosistema i ishrane ljudi, ugrožava preterano korišćenje đubriva i pesticida.

Nedostatak mikroorganizama smanjuje kvalitet zemljišta i pašnjaka, a bespravna i nekontrolisana seča uništava šume.

Ubrzano pošumljavanje je prioritet, posebno severnih delova zemlje.
„’Vojvodina šume’ godišnje pošumljava između dve i dve i po hiljade hektara površina. Tu se radi o prostoj reprodukciji. Znači kada šuma dostigne zrelost, mi je posečemo i ponovo pošumimo. Da bismo popravili znatno situaciju u Vojvodini, neophodne su nove površine. Možemo to da nalazimo u zemljištu niže klase koja su u vlasništvu lokalnih samouprava ili da država subvencioniše poljoprivrednike da podignu vetro-zaštitne pojaseve“, istakao je direktor JP „Vojvodina šume“, Roland Kokai.

Podsetimo, u našoj zemlji pod zaštitom su 2.633 divlje vrste biljaka, životinja i gljiva.

Pod stalnim nadzorom Zavoda za zaštitu prirode su zveri, papkari, ribe i ptice kako bi ih očuvali u njihovim prirodnim staništima.

Izvor: RTS

Foto: Pixabay