Насловна ТЕМЕ ПОВРЋЕ Sadnja ranog povrća u februaru

Sadnja ranog povrća u februaru

1906

Celer se seje u februaru, jer ima dugu vegetaciju, ali u plasteničkoj proizvodnji proizvođači se oslanjaju na berbu listova za prvu prolećnu prodaju. Ovo povrće prati reputacija da je teško za uzgajanje, ali uz malo strpljenja odlično uspeva. Seme celera teže bubri i klija.

Pre setve potrebno ga je držati u vodi nekoliko dana na temperaturi od 20 stepeni. Seme se polaže na zemlju i da bi proklijalo mora biti izloženo direktnoj sunčevoj svetlosti. Traži stalnu vlagu, a preporučljivo je kontejner prekriti providnom folijom. Klijanje ponekad može da potraje i više od dve nedelje.

Celer se presađuje kada formira od 5 do 8 listova. Sadi se u bogatim i rastresitim zemljištima pH od 6,5 do 7,5 – navodi Ljiljana Vuksanović.

U plastenicima celer se sadi na rastojanju između redova od 20 centimetara, a u redu od 5-20 centimetara. Treba ga zalivati na svakih 7 do 10 dana, uz prihranu, održavanje temperature na oko 18 stepeni i dobro provetravanje može se ostvariti prinos od oko 15 kilograma lista na deset kvadratnih metara.

Tikvica je toploljubiva biljka, čije seme klija na temperaturi iznad 12 stepeni. Potrebno joj je dogrevanje u zaštićenom prostoru, ako su februarske temperature niske. Ukoliko temperatura padne ispod 5 stepeni, to će nepovoljno uticati na rast, a optimalna je oko 25 stepeni. Tikvica traži dosta vode. Mogu da se sade u plastenicima kao drugi usev, posle zelene salate. Rasad je spreman za presađivanje u fazi dva do četiri lista. Sade se u februaru na razmaku 100×50. Važno je održavati konstantnu temperaturu u plasteniku, jer svako variranje utiče na opadanje cvetova i zametaka.

Ovo povrće je pogodno za gajenje i u niskim tunelima, ali tada se presađuje krajem marta i početkom aprila, kada prođe opasnost od niskih temperatura. U tom slučaju tikvice nešto kasnije stižu za berbu, tek u drugoj polovini maja.

U poslednje vreme pojavile su se rane visokoprinosne sorte patlidžana, koje su pogodne za plasteničku proizvodnju. Uglavnom su to sorte koje daju ovalne plodove u nekoliko nijansi roze-ljubičaste boje. Karakteristične su po tome što imaju kremasto belo meso bez gorčine. Te sorte patlidžana sazrevaju za 70 do 80 dana od setve, koja može da počne krajem januara ili odmah na početku februara. – Seme klija na temperaturi od oko 14, a za rast joj pogoduje oko 18 stepeni. Setva u zaštićenom prostoru može da počne čak i 25. januara pa sve do prve polovine februara. Rane sorte brzo stižu za jelo. Nije im potrebno previše toplote, ali traže dosta svetlosti. Kada se posade potrebno je svaku biljku pojedinačno dobro zaliti i ostaviti tako tri nedelje, jer ukorenjavanje teče sporije. Plodovi su teški oko 300 grama. Može da se gaji i na otvorenom, ali ko želi da je iznese na tržište krajem marta ili polovinom aprila, neka je sadi u plasteniku – kaže Živojin Antić, povrtar iz Ćuprije

Pred vama je svih 20 džepnih knjiga iz serijala „Moj voćnjak“, „Moj povrtnjak“, „Moj vinograd“ i „Moje cveće“. Knjige u formatu 16x12cm u punom koloru na 64 strane, lake za korišćenje i uvek pri ruci.

Moj voćnjak će vas upoznati kako da krenete i počnete da formirate svoj zasad, pripremite zemljište, odaberete voćnu vrstu.

Tu su i Jabuka, Višnja, Trešnja, Kruška, Borovnica, Jagoda, Malina, Leska, Šljiva, Kajsija, Ruža, Paradajz, Paprika, Krompir, Krastavac, Grašak, Pasulj, Lukovi i Vinograd.