Насловна ТЕМЕ ВОЋЕ STABLA SE KREČE U KASNU JESEN

STABLA SE KREČE U KASNU JESEN

5475

Premaz koji rane leči, izmrzline će da spreči

Kako bi obezbedili bogat i kvalitetan rod, ali i zašitili svoje biljke od brojnih patogena, štetočina i nepovoljnih vremenskih uslova koji prete da ga desetkuju, voćari ne smeju ni u periodu mirovanja da zapostave svoje zasade. Jedna od obaveznih mera je krečenje stabala. To preporučuje i Slavica Stojkić, savetnica u PSS službi u Smederevu:

-Krečenje stabala se ne radi u ranu jesen, jer jesenje kiše mogu da speru krečnu skramu pa ne bi bilo efekta. Najpovoljnije vreme je početak zime, da voćke budu okrečene kada naiđe period nižih temperatura i kako bi se ublažio negativan uticaj smene viših dnevnih i nižih noćnih temperatura. Neki proizvođači ovu meru sprovode u proleće, ali to je greška.

Ona objašnjava da se krečenjem stabala ublažavaju posledice niskih temperatura, jer voćne vrste brzo reaguju na promene temperature:

– Ovom merom se sprečavaju izmrzline na stablu i uništavaju uzročnici mnogih bolesti, ali se i odbijaju glodari. U toku dana, kada su temperature iznad nule, sokovi u stablima se zagreju i kreću od korena prema kruni i ostaju u delu stabla s južne i jugozapadne strane gde je stablo najviše zagrejano. U toku noći, zbog pada temperature ispod nule, dolazi do mržnjenja vode i sokova, širenja ćelija kristalima leda i pucanja kore.

Bela boja odbija sunčeve zrake, sprečava zagrevanje stabla i usporava kretanje vegetacije i to je smisao krečenja, dodaje savetnica Stojkić za „Dobro jutro“:

– Kreči se smesom kreča, kuhinjske soli i sumpora, koja ima i dezinfekciono dejstvo. Rane koje se pojave na deblu brže zarastaju, jer u krečnom mleku ima fitohormona koji pospešuju zarastanje rana. Sindrom propadanja koštičavih voćnih vrsta, koji izaziva sušenje i propadanje stabala, pri redovnoj primeni ove mere nestaje ili se retko javlja. Dobra kaša za krečenje pravi se od 5 kg negašenog kreča (koji se mora ugasiti), 0,5 kg kuhinjske soli i 200 grama sumpora u prahu. Smesa se dovoljno razredi vodom, a potom se četkom premazuju suva stabla i ramene grane.

Posebno ističe da se krečenje stabala preporučuje samo kada je temperatura iznad nule. U protivnom bi se krečna opna smrzla i odvojila od kore i stabla. Na tržištu ima i gotovih premaza za krečenje voćnih stabala koji se razblažuju vodom, a količina vode zavisi od načina upotrebe, to jest od toga da li stabla mažemo četkom ili ih prskamo.

   Piše: Tanja Prolić