Насловна ТЕМЕ ПОВРЋЕ Što ih više beremo, više rađaju

Što ih više beremo, više rađaju

610

Jedna sadnica tikvice može da iznedri i po 30 plodova. Ova omiljena prolećna i letnja namirnica ima čudnu osobinu – što je više beremo, sve više rađa. Početak maja je vreme kada kreće njihov uzgoj, bilo iz semena, ili iz rasada na otvorenom. Prvi uslov je da temperatura bude između 15 i 18 Celzijusovih stepeni.

Tikvice najbolje uspevaju na humusnom, rastresitom i pH neutralnom zemljištu, a u kućice se stavljalju po dve ili tri semenke. Veliki su potrošači hraniva i vode. Ne vole temperaturu ispod 15 stepeni, kao ni velike vrućine koje mogu biti uzrok opadanja njihovih cvetova.

– Nekada su tikvice sejane na okućnicama za kućne potrebe, pa se nije vodilo računa o sortama i uzimalo se seme od najboljih plodova. Danas je situacija drugačija, jer su tikvice češće zastupljene u jelovnicima i imaju veću tržišnu vrednost. Zato se vodi računa o odabiru sorti, vremenu zrenja, načinu oprašivanja i formi rasta. Gaje se rane, srednje ili kasne sorte, kao i one koje rastu u obliku grma ili penjačice – kaže Ljiljana Vuksanović, savetodavac za povrtarstvo iz Kragujevca.

Osim različitog uzgojnog oblika, danas su na tezgama i tikvice različitih karakteristika, oblika i boja.

Ovo je jedna od retkih sorti iz klase puzavica, kojoj je potreban oslonac za rast. Sazreva već posle mesec ipo dana od sadnje. Može da se gaji i na otvorenom polju, ali zbog osetljivosti na hladnoću, preporuka je da se sadi u plasteniku. Prosečna dužina ploda je 18 centimetara, a težina varira od 600 do 800 grama. Plodovi su otporni na oštećenja, pa dobro podnose transport na udaljena tržišta.

Ova sorta tikvice rađa 50 dana nakon sadnje i daje glatke, izdužene plodove duge oko 15 centimetara. Jedan plod može da teži i do 1,5 kilograma. Bogata je prirodnim šećerom, zbog čega se preproučuje u ishrani dijabetičara. Ima mali žbun, te ne zahteva veliki prostor. Može da se sadi na razmacima 40×50 centimetara, što nije slučaj sa drugim sortama kojima treba više prostora. Otporna je na bolesti i lošije uslove gajenja.

Ova sorta ima plodove srednje veličine, kraće od standardnih i valjuškastog su oblika. Spada u ranu sortu i odlično rađa u formi grma. Pogodna je za manje bašte, jer ne zauzima mnogo prostora. Seje se od kraja aprila, pa do kraja juna. Imaj sladak ukus, a zelenkaste plodove najbolje je brati dok su još mali. Slabo podnosi majske mrazeve, a klija za 7 do 14 dana pri temperaturi od 22 stepena. Zahvalna je za uzgoj i rađa do kraja jeseni.

Postoje dve verzije ove tikvice. Za prvu povrtari tvrde da je nastala 1938. godine, te je svrstavaju u takozvane stare sorte, a njena „sestra“ je žuta, zolotinka ili golden cukini. Smatra se najpogodnijom sortom za gajenje na otvorenom. Plodovi su intenzivno žute boje kore, a beru se kada dostignu 20 centimetara. Seme nikne za dva do četiri dana i preporučuje se za ranu proizvodnju na otvorenom iz rasada. Zbog sočnosti se preporučuje za hranjenje beba.

Zovu je crna lepotica zbog boje kore – od izrazito tamno zelene do crne. Tek u poslednjih nekoliko godina se seje i gaji kod nas zbog aktraktivnog izgleda, ali i zbog sočnosti ploda. Nema vreže, raste kao grm, a plodovi se često koriste neoljušteni zbog kolorita. Rađa i sazreva sve do oktobra, a prvi plodovi se javljaju 40 dana od setve.

Ovo je hirbridna visokoprinosna tikvica sa blagom tamno zelenom bojom kore. Nema vreže, raste brzo u formi žbuna i u sezoni bi trebalo svaki dan da se bere, kako bi se podstaklo dalje cvetanje i zametanje novih plodova. Duguljaste su, izdužene i oblikom podsećaju na neke sorte krastavca.

Zelena boja ploda prošarana je belim prugama, zbog čega je dobila ime zebra. Ova sorta je otporna na hladnoću, a plodovi veoma dobro podnose transport na duge relacije. Visokoprinosna je, a tikvice su zrele već 38 dana posle setve. Plodovi su prilično ujednačeni i teže oko pola kilograma. Unutrašnjost tikvice je žute boje, sočna je i kremaste strukture.

Najzastupljenija je sorta, brzorastuća, sa velikim prinosom. Plodovi su joj beli do svetlo zeleni, dugački oko 15 centimetara i uglavnom su ujednačeni. Gaji se jer je otporna na mnoge bolesti. Međutim, osim nje, danas se u ponudi mogu naći i tamno zelene, žute, izdužene poput krastavaca ili okrugle poput loptice.

Ova svetlo do tamno zelena, okrugla tikvica je rana sorta. Veoma je rodna i ima otvoren habitus, pa su plodovi prilično dostupni. Početkom maja može da se rasađuje na otvorenom polju, kada prođe opasnost od mrazeva. Moguća je i direktna setva iz semena u bašti kada temperatura dostigne 22 do 24 stepena. Nići će za najdalje sedam dana, a rađa tokom celog leta. Raste kao grm bez vreža, a plodovi se mogu jesti sveži, pohovani ili punjeni. Sitniji plodovi mogu da se kisele kao krastavčići.

Priredila: Biljana Nenković