Насловна ВЕСТИ Strategija navodnjavanja za produktivniju poljoprivredu

Strategija navodnjavanja za produktivniju poljoprivredu

400


Strategijom navodnjavanja će se identifikovati posebni preduslovi i investicione opcije koje će povećati produktivnost poljoprivrede i omogućiti njen održiv razvoj i otpornost na klimatske promene poboljšanjem infrastrukture za navodnjavanje, izjavila je direktorka Republičke direkcije za vode Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Nataša Milić.
Ona je na radionici pod nazivom ““Ekonomika navodnjavanja“ navela da je na osnovu Zakona o budžetu Srbije za 2020. odobreno zaduživanje kod Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) za sprovođenje projekta „Jačanje infrastrukture za navodnjavanje u Srbiji“ koji se odnosi na program za otpornost na klimatske promene i navodnjavanje u Srbiji.
„U okviru ovog zajma EBRD iz sredstava bespovratne pomoći finansira izradu strategije za navodnjavanje sa petogodišnjim akcionim planom za čiju pripremu je angažovana organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija, FAO“, rekla je Milić.
Ukazala je da je ovaj dokument veoma važan za Srbiju jer treba da stepen navodnjavanja i produktivnosti poljoprivredne proizvodnje u našoj zemlji, podigne na još veći nivo, što je i cilj Vlade Srbije.
Prema njenim rečima, ekonomika navodnjavanja otvara mnoga pitanja, kao što su zašto i gde navodnjavati, koji su troškovi i koristi od navodnjavanja prilikom gajenja biljaka.
Viši bankar u Evropskoj banci za obnovu i razvoj Erkant Tankut istakao je da je EBRD spremna da finansira i infrastrukturu za navodnjavanje u Srbiji i podsetio da ova banka već radi na jačanju otpornosti sektora poljoprivrede u našoj zemlji.
Predstavnik FAO Stiv Gos je ukazao da je kod problema ekonomike navodnjavanja važno razmotriti i da li će ljudi koristiti napravljenu infrastrukturu.
Prema njegovim rečima prvi cilj izgradnje sistema navodnjavanja jeste da se zaradi novac ali to nije jedini razlog.
„Tako se kreiraju i nova radna mesta a koliko će ih biti, zavisi i od toga šta se navodnjava, jer ako imamo velike oblasti sa mehanizovanom poljoprivredom to neće dovesti do kreiranja velikog broja novih radnih mesta ali ako imamo useve visoke vrednosti onda hoće“, istakao je Gos.
Naveo je i da Srbiji za proizvodnju ključnih poljoprivrednih kultura za njene potrebe nije neophodno dodatno navodnjavanje ali jeste ako poljoprivrednici žele da više izvoze.
Naglasio je takođe da sistemi za navodnjavanje i odvodnjavanje moraju biti finansijski održivi, prilagođeni poljoprivrednicima a pošto, kako je rekao, ne funkcionišemo u vakuumu već u društvenom i ekološkom okruženju, moraju biti kompatibilni sa ekološkim i društvenim obavezama.
Učesnici radionice ukazali su da navodnjavanje nije uvek dobro kada je reč o usevima niske vrednosti a da se kod nas pak poljoprivrednici teško odlučuju na visokoprofitabilne kulture, što zbog nepovoljne starosne strukture proizvođača, što zbog usitnjenosti parcela, nedostatka radne snage.
Postavilo se i pitanje da li domaćini treba da učestvuju u izgradnji sistema za navodnjavanje i da li bi tada i bolje vodili računa o njihovom održavanju.
Predstavnici FAO su naveli da ideja navodnjavanja svim poljoprivrednicima u startu ne mora biti bliska i zanimljiva, ali im je treba približiti.

Izvor: Tanjug

Foto: Pixabay