Насловна ВЕСТИ U Vojvodini najviše zasada organske hrane

U Vojvodini najviše zasada organske hrane

204

Najveći udeo ekoloških zasada u odnosu na ukupno korišćene poljoprivredne površine u EU imale su Austrija, Estonija i Švedska. U osam država one su bile ispod pet odsto, pokazuju poslednji podaci Evrostata za 2020. Površina koja se koristi za ovakvu vrstu poljoprivredne proizvodnje u EU iznosila je 14,7 miliona hektara. Kada se preračuna, to je u proseku 9,1 odsto ukupnih poljoprivrednih površina i znatno manje nego što bi zagovornici održive proizvodnje to želeli. Nova Strategija EU postavila je vrlo visok cilj da do 2030. najmanje 25 odsto poljoprivrednog zemljišta treba koristiti za ovakav način proizvodnje.

Rezulalti se istina razlikuju od države do države pa je je udeo u Austriji (25,7 %), Estoniji (22,4 %) a Švedskoj (20,3 %). Nasuprot tome, ispod pet procenata beleži osam država članica EU, s najmanjim udelima u Irskoj (1,7 %) i Malti (0,6 %). Najveći poljoprivredni proizvođač –  Francuska imala je 17,1 odsto zemljišta pod eko zasadima, Španija 16,6, Italija 14,2 a Nemačka tek 10,8 odsto, prenosi portal „Agroklub”.

Površine koje su uključene u organsku biljnu proizvodn u Srbiji u 2021. godini iznosile su 23.527 hektara, što je u poređenju sa 2020. povećanje od 12,2 procenta. Za deset godina one su porasle za 271 odsto, navodi se u poslednjem broju časopisa objavljenom na sajtu Udruženja „Serbija organika”.  U 2021. godini najveće površine organskih zasada su kod nas bile pod organskom voćarskom proizvodnjom ( 36%), zatim pod žitaricama ( 28%), krmnim biljem (19%), industrijskim biljem ( 14%), dok je najmanje učešće u površinama činilo povrće i lekovito i začinsko bilje. Najveće površine pod organskom proizvodnjom bile zastupljene u regionu Vojvodine sa udelom od 38,36 odsto, zatim slede region južne i istočne Srbije sa

učešćem od 31,58 procenat, Šumadija i Zapadna Srbija ( 29,86%) i region Beograda sa svega 0,2 odsto.

Kako se navodi, zabeležen je posebno porast broja živine (120 %), ovaca za 95 % i goveda za 45 %, dok je zabeležen mali pad broja pčelinjih društava (pet odsto) i neznatan u svinjarstvu. Tokom 2021. godine povećan je ukupan broj proizvođača uključenih u organsku proizvodnju sa 6.109 koliko je bilo u 2020. godini na 6.421. Posmatrajući period od deset godina broj organskih proizvođača uvećan je za 500 odsto.

Kako se navodi, rast prometa organske hrane primetan je poslednjih godina na mnogim tržištima. U Nemačkoj je, recimo, zabeleženo povećanje u 2020. za 25 odsto, a taj trend se nastavio i dostigao promet u 2021. od oko 16 miliradi evra.

Izvor: Politika

Foto: Pixabay