Насловна АРХИВА VREME ORAHA: Jezgrasto voće u vrtu i na trpezi

VREME ORAHA: Jezgrasto voće u vrtu i na trpezi

2555

Berba počinje kada zeleni omotač na plodu omekša i pukne, a pregrada koja deli jezgro dobije smeđu boju. – Preporučuje se korišćenje dužih motki sa dvostrukom  metalnom kukom obavijenom tkaninom koja će ublažiti udare i smanjiti povrede na kori grana. – Kako se suše i čuvaju plodovi. – Juglon iz mladih plodova i kore oraha daje značajne efekte u borbi protiv malignih ćelija

U našim uslovima orah počinje da sazreva s prvim jesenjim danima. Vreme berbe ključno je za kasnije čuvanje i trajanje  plodova. Ako se porani, imaju manje jezgro, manji sadržaj ulja i lošiji ukus. Kada se zakasni, ljuske i jezgra potamne, naročito kišnih jeseni, u jezgru se može razviti  plesan, a prinose umanjuju ptice, veverice i insekti.

Orah se bere kada zeleni omotač na plodu omekša i pukne. Zrelost jezgra se može  prepoznati po smeđoj boji pregrade  između dveju polovina.

MELEM PROTIV UBOJA

Pomešajte litar nerafinisanog maslinovog ulja sa 10 supenih kašika isitnjenog orahovog lista. Smešu ostavite mesec dana na toplom mestu, uz svakodnevno mućkanje više puta. Time masirajte bolna mesta na telu.

Skupljanje plodova

Posle berbe plodove oraha treba prosušiti kako bi se smanjio sadržaj vlage, a tokom čuvanja izbegla pojava buđi. Za ovu namenu mogu poslužiti nadstrešnice koje se prave tako da obezbede  hlad, ali i strujanje vazduha. Na jakom suncu može doći do pucanja plodova po šavovima ili se jezgro užegne od toplote.  Da bi sušenje bilo efikasnije i brže  važno je da sloj oraha koji se prosušuje  bude što manji. Takođe, plodovi se moraju češće mešati, a prvog dana dva, tri puta.

Čuvaju se samo dobro prosušeni plodovi oraha. Za ovu namenu mogu da posluže tavani ili neke druge prostorije gde postoji stalno provetravanje. Mogu se pakovati u  vreće retkog tkanja ili razastreti u tanjem sloju po podu.  Za čuvanje jezgra odgovaraju tamnija mesta kako ulje ne bi užeglo.

Na vrhu liste vrednih namirnica

Još u drevna vremena orah se smatrao  prirodnim izvorom energije i zdravlja. Ovakve tvrdnje danas su i naučno potkrepljene. Po značaju za ljudski organizam plodovi ove voćne vrste nalaze se na samom vrhu liste. A razloga za to ima više.

Orasi ne samo da imaju dobar okus, oni nam daju ogromnu količinu energije i nude mnoge zdravstvene prednosti. Grci su ih zvali „Jupiterovim plodom“, smatrajući hranom i za bogove. Od davnina orasi se spominju u vezi s intelektualnošću i to ne samo zato što sam plod ima oblik ljudskoga mozga.

Svo jezgrasto voće dobro je za zdravlje, ali u poređenju s drugim orašastim plodovima orasi sadrže dvostruko više antioksidanata.

ELIKSIR ZA OPORAVAK

U kombinaciji sa medom, orah je izuzetan prirodni lek jer organizmu obezbeđuje sve neophodne vitamine, minerale, belančevine, masti, ugljene hidrate. Naročito je efikasan kod iscrpljenosti i malokrvnosti. Sprema se tako što se 500 grama livadskog meda pomeša sa 500 g mlevenih oraha i jednim limunom. Ovako spremljen lek se uzima na svaka tri do četiri sata po jedna kašičica, do oporavka.

Proteini izuzetnog kvaliteta  

Jezgro ima veliku energetsku i hranljivu vrednost. Bogato je uljem,  proteinima, ugljenim hidratima, vitaminima A, E, C, B1, B2,  mineralnim materijama… Proteini su veoma kvalitetni, jer sadrže arginin i lizin, esencijalne aminokiseline, koje ljudski organizam ne može samostalno da sintetiše. Masne kiseline oraha predstavljaju značajan faktor u smanjenju rizika od oboljenja kardiovaskularnog sistema.

Orah se koristi na mnogo načina, najčešće kao dodatak tortama i kolačima, salatama, testu, ali i za pripremu likera, rakije orahovače i raznih melema. Međutim, malo se zna o lekovitosti mladih listova, mlade ljuske i nezrelih plodova, koji pomažu kod mnogih bolesti, a najdelotvorniji su ako se beru početkom maja. U narodu je poznat kao čistač krvi, a dobar je i za lečenje plućnih bolesti i katara creva, za jačanje mišića i vida.

U kupkama i kao obloga koristi se protiv inficiranih rana i ekcema, kožnih bolesti, upale očiju. Kao ulje je dobar za kosu, a štiti i od opekotina izazvanih sunčanjem.

S. Malinović

Dobro jutro broj 557 – Septembar 2018.