Насловна ТЕМЕ ЖИВОТ ŽIVANOVIĆI NAŠLI MESTO NA TRŽIŠTU ZDRAVE HRANE: Mediteran u Bačkoj Palanci

ŽIVANOVIĆI NAŠLI MESTO NA TRŽIŠTU ZDRAVE HRANE: Mediteran u Bačkoj Palanci

509

Šta je neophodno malim proizvođačima da se uspešno „probiju” na tržištu? Pored kvaliteta proizvoda, veliki broj njih se složio s tim da je važna inovativnost, kreativna ideja koja bi ih izdvojila u moru drugih proizvođača. To “nešto” posebno videli smo u porodici Živanović u Bačkoj Palanci, koja prerađuje paradajz u zanimljive i nadasve ukusne proizvode, pod zajedničkim nazivom “My Veggies” i koja je ovim brendom donela Mediteran u Vojvodinu.

Piše: Tanja Prolić

Sve je počelo iz ljubavi prema moru i putovanjima. Tokom godišnjih odmora Živanovići su uglavnom degustirali mediteransku hranu, između ostalog i sušeni paradajz u ulju i pesto od sušenog paradajza. Ako još kažemo da je naša sagovornica Roberta Živanović odrasla na moru, da voli da sprema mediteranske specijalitete, a uz to je i magistar prehrambene tehnologije, čini se sasvim logičnim njihov pokušaj da naprave te delikatese na tradicionalan i sasvim prirodan način. Bez bilo kakvih aditiva.

I sušara “domaći” proizvod

– Proizvodimo sušeni paradajz u ulju, pesto od sušenog paradajza, kiselo-slatki sos od paradajza, kečap, slatki namaz od zelenog paradajza, dodatak jelima s povrćem, to jest mešavinu začina, i sušeni beli luk u prahu. Svi naši proizvodi su 100 posto prirodni, bez konzervansa, aditiva, pojačivača arome i sredstava protiv zgrudnjavanja. Veganski su i posni, te se kao takvi mogu koristiti u raznim načinima ishrane – navodi Roberta Živanović i s ponosom ističe da su četiri njihova proizvoda nagrađena zlatnim medaljama za kvalitet na Međunarodnom poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu.

Dodaje da su 2017. godine nabavili kućni dehidrator i od svežeg paradajza, tzv. šljivara, dobili male količine osušenog paradajza. Nakon odličnih utisaka i ocena profesora s Tehnološkog fakulteta u Novom Sadu, kolega i prijatelja kojima su poklanjali prve teglice, odlučili su da suše veće količine paradajza, a za to im je trebala sušara.

– S obzirom na to da se cena novih sušara kreće od nekoliko hiljada do nekoliko desetina hiljada evra, suprug Miloje, inženjer mašinstva, konstruisao je i uz pomoć kolega, mašinskih i elektroinženjera, napravio malu kondenzacionu sušaru, kapaciteta približno 170 kilograma svežeg paradajza. Specifičnost ove sušare je sušenje na nižim temperaturama, maksimalno do 52 stepena Celzijusa. Tako se čuvaju organoleptičke osobine i hranljive materije, kojima paradajz i druge vrste povrća i voća obiluju. Od paradajza, osušenog u kondenzacionoj sušari, proizvodimo sušeni paradajz u ulju i pesto od sušenog paradajza na tradicionalan mediteranski način – rekla je Roberta Živanović za „Dobro jutro“.

Kvalitet svih njihovih proizvoda ispitan je na Institutu za prehrambene tehnologije Univerziteta u Novom Sadu. Sušeni paradajz u ulju proizvodi se tako što se rehidrirani osušeni paradajz puni u teglice u kojima se nalazi mešavina začina – sušeni beli luk u prahu, origano i bosiljak, naliva mešavinom ulja – devičansko maslinovo ulje i hladno ceđeno suncokretovo ulje, a zatim pasterizuje toplotom u vodenom kupatilu. Tako se konzervira bez upotrebe hemikalija, što ovaj proizvod čini 100 posto prirodnim.

Njihov drugi proizvod, My Veggies pesto od sušenog paradajza, dobija se mlevenjem sušenog paradajza, koji se zatim meša sa salsa sosom od svežeg paradajza prema italijanskoj recepturi, pinjolima, bosiljkom, belim lukom u prahu i kaparom. Nakon punjenja u staklenke i zatvaranja, sledi pasterizacija toplotom u vodenom kupatilu.

– Nakon sušenja, u sušari povrće meljemo i pravimo mešavinu začina, to jest, dodatak jelima. Ova mešavina začina sastavljena je od maksimum 25 posto morske soli i minimum 75 posto sušenog povrća koje uključuje šargarepu, koren i list celera, koren i list peršuna, paštrnak, selen, praziluk, kupus, papriku baburu. Ovo je 100 posto prirodan proizvod, koji ne sadrži pojačivače arome, konzervanse niti sredstva protiv zgrudnjavanja – naglasila je naša sagovornica.

Domaći kečap i italijanski namaz od zelenog paradajza

Takođe, suše domaći beli luk, koji zatim melju i koriste kao dodatak proizvodima od sušenog paradajza, a malu količinu i prodaju. Prošle godine napravili su i domaći kečap koji takođe konzervišu samo toplotom. Od ove godine imaju u ponudi još dva proizvoda: kiselo-slatki sos od paradajza i namaz od zelenog paradajza.

Kada je reč o zelenom paradajzu, planiraju da se sledeće godine više posvete njegovoj preradi. Roberta otkriva da bi varijante novih proizvoda mogle biti salata od zelenog paradajza za zimski period, a da nije turšija, i eventualno modifikacija namaza sa dodatkom nekih vrsta voća. Primena svih ovih proizvoda od paradajza u kulinarstvu je široka i raznolika.

– Sušeni paradajz u ulju može biti deo salate uz masline, feta sir, testeninu i zelenu salatu. Može se servirati u sendvičima, uz pečenje ili pastu. Pesto od sušenog paradajza može se koristiti uz špagete kao preliv, kao namaz na brusketama… Kiselo – slatki sos od paradajza je bolja varijanta kečapa, uz picu i špagete, a može se koristiti i uz domaća jela kao što su meso i pire, pomfrit, i slično. Namaz od zelenog paradajza je kod nas nešto novo. Sastoji se od zelenog paradajza, limuna i šećera. Italijani ga serviraju uz sireve prilikom degustacije i često ga nose kao poklon. Može poslužiti kao namaz za palačinke ili neko kiselo testo – navela je Roberta Živanović.

Paradajz šljivar najbolji za sušenje

Živanovići imaju malo porodično gazdinstvo i proizvode manju količinu paradajza na površini od oko 8.600 kvadratnih metara, a manji deo sirovina dokupljuju. Naša sagovornica ističe da je za sušenje paradajza najbolja industrijska sorta, tzv. paradajz šljivar tipa Roma ili San Marzano. To su sorte koje se prvenstveno koriste za industrijsku preradu jer imaju dovoljan sadržaj suve materije i nakon sušenja i rehidracije daju tipičan ukus sušenog paradajza.

Festivali, restorani, društvene mreže

Svoje proizvode uglavnom izlažu na festivalima hrane i zdravih proizvoda, kao i na raznim bazarima, marketima. U Beogradu su prisutni u dva koncept restorana koji kupuju proizvode od poljoprivrednih gazdinstava i malih proizvođača hrane i od tih proizvoda spremaju jela, a nude te proizvode i u prodaji. Živanovići sve više prodaju i preko društvenih mreža, putem Fejsbuk i Instagram stranice.