Bodljikava lekovita lepotica

Biljka Aloe vera je prava riznica lekovitih sastojaka, često je nazivaju i „čudesna biljka“, a ime je dobila od „alloex“ što znači „sjajna gorka supstanca“, dok „vera“ na latinskom znači „istina“. Gaji se u predelima gde vlada suptropska klima, ali podnosi i sobne uslove. U sobnim uslovima, lekovita svojstva su umanjena, ali izgled njenih listova i cveta su svugde podjednako očaravajući. Mnogi kažu da upija svu negativnu energiju i deluje smirujuće na naš organizam. Poznato je oko 300 vrsta aloje, a samo nekoliko njih ima lekovita svojstva. Najviše ih ima Aloe Barbadensis Miller. Naziv je dobila po botaničaru Mileru i ostrvu Barbados gde je pronađena. Botanički pripada porodici ljiljana na koju asocira samo cvet, mada pre liči na kaktus.

Cvet je žute ili jarkocrvene boje kao kod istočnog ljiljana. Unutrašnji deo lista – gel ima preko 200 sastojaka potrebnih našem organizmu, kao što su minerali, vitamini, enzimi, šećeri.

 Prija joj svetlo i podnosi sušu

Danas je Aloja vera vrlo popularna biljka i prilično lako se gaji u sobnim uslovima. Otporna je na sušu i dobro se snalazi u različitim uslovima osvetljenosti. Da biste gajili ovu bodljikavu, lekovitu lepoticu najbolje je da kupite matičnu biljku u vrtnom centru ili od prijatelja zatražite da vam da pupoljak-dva. To su oni sićušni pelceri koji vire ispod donjih listova, posadite ih u posebne saksije i nastavite da ih negujete.

Kada dobijete svoju aloju potrebno je da joj pružite dobre uslove za rast. Prija joj svetlo, pa je u startu treba postaviti na mesto gde ima svetlosti, ali gde ne prži direktno sunce. Ne treba joj puno vode, tako da je najbolje da se zaliva samo kada se gornji sloj zemlje osuši. Ako je previše zalivate, koren može da istrune. Takođe, voli dobru drenažu, pa pripazite da saksija ima rupe na dnu kako bi se višak vode brzo mogao ocediti.

Biljku je potrebno presaditi kada joj saksija postane tesna, ili kada se zemlja isposti i ostane bez preko potrebnih hraniva. Najbolje je da se presadi u zemlju koja se preporučuje za kaktuse u kojoj ima dosta peska. Ona je je spororastuća biljka i ne zahteva često presađivanje. Međutim, ako preraste posudu, treba je presaditi u veću, ali pre nego što se ubaci u novu saksiju, mora se proveriti koren i ukloniti truli ili oštećeni delovi. Listovi su osetljivi i mogu se lako oštetiti pa bi trebalo da se izbegava dodirivanje i upotreba bilo kakvih hemijskih preparata. Jednostavno, pažljivo se obrišu vlažnom, mekom pamučnom krpom.

Iako ne zahteva dodatno đubrenje, kako bi aloja bila zdrava i jaka, valja je po nekad prihraniti organskim đubrivom. Najbolje je da se koristi kompost od bananine kore i vode. Takođe, pripazite na štetočine koje mogu da zaraze ovu biljku, a najčešće su crveni pauk i lisne vaši. Ako ih otkrijete napravite blagu sapunicu i njome oprskajte aloju.

​​Sok od Aloe smanjuje oksidativni stres

Sok od Aloe vere je bogat izvor antioksidanata, koji pomažu u borbi protiv slobodnih radikala i smanjuju oksidativni stres i rizik od hroničnih stanja kao što su dijabetes, bolesti srca i rak. On je odličan izvor vitamina C, A, E, beta karotena, folne kiseline, kalcijuma, magnezijuma, a jedna porcija čistog soka od Aloe vere od oko 250 ml sadrži 8 kalorija, manje od jednog grama proteina, šećera i masti, tri grama ugljenih hidrata, dva grama vlakana, visok nivo magnezijuma, koji je vitalna hranljiva materija za nerve i mišiće.

Sok od ove biljke može se kupiti u većim supermarketima širom zemlje, obično je u manjim flašama pomešan s vodom da bi bio manje gust, ima ga i u prodavnicama zdrave hrane i biljnim apotekama. Ali, on može lako da se napravi u sopstvenoj kuhinji. Uzmemo jedan list Aloe vere s biljke i isečemo zašiljene ivice sa strana. Zatim pažljivo rasečemo pokožicu na ravnoj strani lista i izvadimo iz njega gel. On je jestivi deo ove biljke. Radi se pažljivo, mora da se uklone svi tragovi pokožice s lista jer ona daje gorak, neprijatan ukus. Gel se stavi u cediljku i ispira pod tekućom vodom kako bi se uklonila gorčina, a zatim se ubaci u blender i  blendira dok ne postane gladak. Tada se dodaje voda, dok se ne postigne željena gustina. Rezultat je svež napitak čistog ukusa.

Piše: Svetlana Mujanović

razvojnifv.png

RAZNO

Salata od čičoke

Priprema se od 3-4 čičoke, dve šargarepe, jednog praziluka, a dodaju se morska so, maslinovo ulje i jabukovo sirće. Skuvajte

Kako i čime da uklonite dosadne puževe iz povrtnjaka

U zaštićenom prostoru salatom se hrane i štetni insekti ali i puževi. Najčešći su puževi golaći. Telo im je izduženo

Jeste li znali da je korijander čistač otrova i teških metala?

Korijander (Coriandrum sativum) je biljka neobičnog izgleda i još neobičnijeg mirisa koji podseća na trag ozloglašene smrdibube. Kod nas se

Strateški proizvod traži strateške poteze

OBLAČINSKA VIŠNJA NAŠA IZVOZNA UZDANICA Oblačinska višnja je strateški poljoprivredni proizvod i privredno veoma značajna za našu zemlju. Poslednjih godina

Tatlije – jednostavne, a mirišu na bakin zagrljaj

U vremena kada je jelo više zavisilo od umešnosti domaćice nego od sastojaka (jer mnogo  toga nije ni bilo), kolači

Sve što treba da znate o uzgoju salate: temperatura, đubrenje i najbolji predusevi

Salata je biljka dugog dana, ne zahteva veliku toplotu. Klija pri minimalnoj temperaturi od 2-3 ºS, a optimalna je 18